Svi smo je vidjeli, svi je iznimno cijenimo no što ona zapravo predstavlja. Svi lako možemo zaključiti da to nisu obične žvrljotine raznih boja i oblika stavljene na platno ili komad papira ili napravljene pomoću kompjutorskih računica i algoritama. Psihodelična umjetnost predstavlja autorovu viziju svijeta i događanja oko sebe, najčešće potaknutu određenom halucinogenom drogom kao što su LSD, DMT, meskalin, magične gljive, u nekim slučajevima profinjena meditacijska iskustva, snovi ili pak služi tome da bi osoba pod utjecajem mogla sama za sebe protumačiti i vidjeti stvari unutar slike, kipa, fotografije ili digitalnog uratka te su u nekim slučajevima isticala jasnu političku ili društvenu činjenicu. Počinje se javljati tokom 60-tih godina prošlog stoljeća kao dio hippi pokreta i subkulture gdje je bila svojevrsna kontrateža glazbi. Prve korijene moderne psihodelične umjetnosti možemo naći upravo na plakatima za različite koncerte, dešavanja i okupljanja članova hippi revolucije, no ako ćemo gledati i dublje mogli bi reći da originalnu inspiraciju za svoja djela pronalazi u nadrealizmu. Gotovo svi umjetnici koji su se bavili ili se bave psihodeličnom umjetnošću tvrde kako je uporaba droga imala velik učinak na njihovu kreativnost, oslobađajući određene barijere i dajući šanse umu i svijesti da razmišljaju van granica realnog, neki su čak tvrdili da bez pomoći psihoaktivnih tvari ne bi mogli dostići "nadrealno stanje uma" i stvarati umjetnost na željeni način.
GLAVNA OBILJEŽJA:
Prva stvar koja nam svima pada na pamet kada čujemo riječ psihodelija ili psihodelično su raznovrsni oblici puni detalja, jarkih boja ili pak različite scene koje obiluju fantastikom, mističnim (nadrealnim). Uzorci i detalji su vrlo često kaleodoskopski i fraktalični. Psihodelična umjetnost također preuzima veliki utjecaj iz raznih povijesnih civilizacija kao što su indijska, pakistanska, perzijanska, mayanska itd. Najpoznatiji primjer takvog oblika uzorka je tzv. paisley uzorak poznat i pod nazivima perzijski krastavac ili velška kruška. Svoja karakteristična imena dobio je radi toga što su se ovakvi uzorci pojavljivali na tkaninama i tepisima u dotičnim područjima.
Veliku ulogu također igra i takozvani horror vacui stil. Horror vacui svoje porijeklo nalazi u Aristotelovoj teoriji da se priroda užasava vakuuma tj praznog prostora te će uvijek nastojati sama sebe ispuniti različitim stvarima kao što su plin ili tekućina (ukratko strah od praznog prostora). Za umjetnika to znači ispuniti sav prostor na platnu sadržajem, ne ostavljajući na taj način nimalo praznog prostora. Iako je aristotelova teorija odbačena od strane fizičara u umjetnosti je uspješno prihvaćena.
U ovoj vrsti umjetnosti prepoznajemo i razne entoptičke motive. Entoptički motivi su motivi koji se dešavaju u samom oku promatrača. Za razliku od optičkih iluzija ili halucinacija, oni nisu perceptualni efekti. Međutim djele jednu sličnost a ta je da promatrač ne može podjeliti svoj pogled sa drugima te je fenomen vidljiv samo njemu. U modernoj znanosti još ih nazivaju i subjektivnim vizualnim fenomenima. Primjeri ovakvih motiva su spirale, difrakcijski uzorci i koncentrične kružnice.
Valja naglasiti kako je i tipografija kao oblik umjetnosti dobila novi aspekt. Slova su bila visoko stilizirana, najčešće "uhvačena" u elastičnim pokretima.
POVIJEST PSIHODELIČNE UMJETNOSTI:
Kao glavnu drogu koja je utjecala na psihodeličnu umjetnost svakako trebamo uzeti LSD. Dr. Hoffman i njegovi suradnici od samog su početka bili sigurni u potencijal koje droga može pružiti u liječenju različitih psihičkih tegoba, no sam Hoffman je također bio sklon ideji kako ista može pomoći i umjetnicima s njihovim radom. U početku je više bila vezana za književnost, međutim istraživanja psihijatra Oscara Janiger dokazala su kako su utjecaji vidljivi i na umjetnicima koji svoje ideje kanaliziraju putem vizualnih medija. Preko 900 ljudi bilo je testirano od strane Janigera (inženjeri, odvjetnici, kućanice) međutim važno je naglasiti kako su umjetnici prijavljivali veliki učinak na njihovu kreativnost.
Svoj pravi zamah psihodelična umjetnost dobiva u 60-tim godinama prošlog stoljeća. Kao što sam naveo i ranije, najčešći oblici u kojima se pojavljivala u to doba bili su plakati za koncerte i okupljanja, međutim mnogo umjetnika nakon stjecanja popularnosti izrađuju i uređuju naslovnice albuma tadašnjih izvođaća. Pionirima ove vrste stvaranja smatraju se Rick Griffin, Bonnie MacLean, Stanley Mouse, Wes Wilson i mnogi drugi. Oni su bili predstavnici tzv. San Francisco poster art pokreta.
Prodor ove grane umjetnosti van granica San Francisca kao središta hippi revolucije bio je nezaustavljiva stvar. Do početka 70-ih godina stil je postao međunarodno poznat i priznat te su njegovi umjetnici imali prilike surađivati sa sve većim brojem planetarno popularnih glazbenika i drugih umjetnika. Važno je napomenuti kako se ovaj aspekt stvaranja proširio van granica papira, olovke i boja. Izvođači i umjetnici počeli su eksperimentirati sa svjetološću i video materijalima, te su uz promo materijale psihodeliju počeli uvoditi i u svoje performanse, kako bi iz svojeg izvođenja promatračima pružili unikatno "trip" iskustvo i približili im ideju onoga čime se bave i što se trude predstavljati. Blotter art je također jedan od najraširenijih aspekta psihodelične umjetnosti. Ideja za stavljanjem LSD-a na komade papira proizašla je iz čiste ekonomičnosti. Blotteri su bili lakši za prenošenje i u potrebnim situacijama skrivanje droge jer su bili maleni a i kupnja papira je iziskivala manju količinu novaca. Danas je gotovo teško zamisliti LSD bez slike malog šarenog papirića. Psihodelija je svoj dom našla i u stripovima, animiranim i normalnim filmovima, te u marketingu.
[media]link[/media]Psihodelija i marketing.
Digitalno doba donjelo je sa sobom novi procvat u područjima psihodelične umjetnosti. Razlog tome je činjenica da se putem digitalnih medija sama vizija koju je osoba pod utjecajem vidjela mogla realnije uobličiti. Također se putem računala bilo kakva slika može manipulirati do gotovo bezgraničnih razmjera. Jedan od glavnih pokretača ove vrste umjetnosti je rave zajednica koja nastaje početkom 90-ih godina prošlog stoljeća te otkrivanje novih vrsta droga kao što su MDMA (Ecstasy) i 2CB. U digitalnom dobu dolazi to svojevrsnog spajanja svega što smo kroz povijest mogli pratiti pod stijegom psihodelije. Kombinacija tipografije, slikarstva, fotografije, boja i kontrasta i simetrije. Fraktali bi bili glavni predstavnik ove vrste umjetnosti, prevenstveno radi toga što se ukucavanjem određenem matematičke formule ili algoritma u računalo dobivala velika i vrlo detaljna slika ispunjena istim predmetom tj fraktalom. Fraktali su laički rečeno, geometrijski komadi određene slike koji u svojem smanjenom izdanju sliče cjelini kojoj pripadaju.
PREDSTAVNICI:
Alex Grey, slikar i mistik, rođen 29.11.1953. godine. H.R. Giger, slikar i kipar, rođen 5.2.1940. godine, dobitnik nagrade Oscar za svoj dizajn u filmu Alien.
The Fool kolektiv, nizozemski dizajneri i bend nastali pod utjecajem britanske psihodelične umjetnosti u 60-im godinama.
Sa umjetnicima zbilja ne bih želio duljiti, ovdje sam stavio svoje najdraže. ಊ Malo bizarnog, nesvakidašnjeg al meni drago ಊ je tema koja će zadovoljiti svakoga tko je zainteresiran za ovakvu vrstu umjetnosti a i knjiga koju sam naveo pod izvorom ima pregršt informacija koje dobro dođu.
Nadam se da sam ovom temom probudio znatiželju u ljudima koji nisu istraživali ovaj aspekt umjetnosti (iako vjerujem da skoro svi na ovom forumu jesu). Mene je zainteresirala za sami pojam psihodelije ne samo u umjetnosti nego i u svakodnevnom životu. Razvila je u meni znatiželju i volju da probam psihodelike i vidim što konkretno mogu učiniti za mene. Svi umjetnici ovog pravca, bavili se glazbom, slikanjem, kiparenjem, digitalnim medijima ili književnošću zaslužuju naše poštovanje i divljenje.
IZVORI:
Robert E.L. Masters and Jean Houston, Psychedelic art, 1968.
http://www.erowid.org (culture & art vaults)
http://en.wikipedia.org
Ajme, napokon neku nadu u tkz. školstvu sam pronašao, daj zamisli, da si student, i imas privilegiju tako nesto poštudirati, ajmeeee. Daj bože da cijeli svijet jednog dana ima kreativna učenja takva. Danas kod ovih "standardnih" studiranja je cilj utuvit ti "nesto" u mozak (čast izuzetcima), dok bi pravi cilj trebao biti izvaditi iz tebe ekspresiju umjetnosti/kreativnosti, u kojem god podrucju. Jbt, Akademija Vizionarske Umjetnosti, ajmee, kako samo dobro zvuči 
), jesi li slucajno iz Grada pod Marjanom i imas li prijatelja koji zivi na relaciji st- zg i ima mitsko ime na E (ili san to sve ja samo istripa u glavi jer me previse podsjecas na nekoga) ?
!
