Kompost i kako ga pripremiti

[Red]

Kod nas nije zazivjelo to odvojeno skupljanje otpada, tuga ziva... pogotovo vi u stanovima i gradovima nemate pojma kuda sa zelenim smecem, a mogao bi se iskoristiti.

u samom stanu nema smisla da radite kompos, ali kada bi mogli naci neko mjesto za mali box za zelene otpade, onda bi mogli eventulano iskoristiti kompost, bar za biljke mozda, ali nema bas previse smisla toliko truda uloziti za malo komposta. bolje bi bilo kada bi se zbilja mogao iskorist na nacin koji ti spominjes, ali nazalost nista od toga.... bar ne sada

[Kadulja]

Moja majka je htjela raditi kompost jedne godine, ali sve što je zapamtila iz neke emisije da u kompost ne ide meso, metali i sl. pa je sve lišće stavljala na jedno mjesto bez pokrova i sl., a kasnije se to nekako sve razišlo i nije dobila pravi kompost pa je odustala.

Jednog dana ako budem imala priliku raditi svoj vrt i sprovoditi svoje zamisli radit ću onda i kompost baš na ovaj način. Ne čini se komplicirano. Samo treba pratiti upute.

[Darija]

Jel ima tko da stanuje u stanu i da kompostira otpad?
Zanima me kolko je to uopće moguće, jasno mi je da bez propisnog balkona nitko nebi ni pomišljao na to. Pošto živim sa djevojkom vegetarijankom, zajedno stvaramo poprilično zelenog otpada od guljenja voća, povrća i još ktome svakodnevno pijemo čajeve. Usudio bih se reć da nam je većina otpada bio razgradiva (osim kad kupujemo neka sranja) i mogu reć da me srce boli kad moram bacit plastučnu vrećicu punu potencijalne prvoklasne zemlje. S druge strane, samo kompostiranje čini se besmisleno ako pak dobiveni kompost ne mislim upotrijebit. Zato sam prema kompostiranju u gradovima tj. višekatnim zgradama. Ima li nade da će se ikad kod nas primjenit odvojeno prikupljanje otpada kao što je praksa u nekim drugim, ne tako dalekim zemljama?

...ja živim u stanu i kompostiram otpad.... imamo posebnu kantu za bio otpad i kantu za nerazgradivi otpad....
zivimo u zgradi, u kojoj inace nije praksa da se otpad i smece razdvaja , ali mi to svejedno radimo... uspjeli smo se izboriti za komadic zemlje gdje smo odlucili obradivati vrt, pa nam nas bio otpad super dobro dodje....
...takodjer se kao i ti iskreno nadam da ce se i kod nas uvesti odvojeno prikupljanje otpada, al nisam bas toliko sigurna u uspjesnost toga...jer barem kod mene u zgradi nisu toliko osvjesteni ...na zalost....

[Dena]

Ima nade za odvajanje otpada. To nas čeka pod obavezno. Još davno sam u nekim selima (Međimurska županija) vidjela da imaju uz standardnu i posebnu kantu za organski otpad.
Pojedine oćine u RH su to uvele kao pokus.

Što se tiče pitanja što se može kompostirati, odgovor je jednostavan. Sve što je organskog porijekla. Naravno pitanje je samo vremena koliko je potrebno da se dobije kompost.
No da ne filozofiram previše, jer kad mislimo na kompost, obično je to kompost najviše biljnog porijekla.

I tu ima pravila koja trebamo poštivati. Tema je opširna pa ću samo nekoliko stvari napomenuti.
Pepeo se može dodavati povremeno u kompost, ali ne u velikim količinama. Bitno je da se radi isključivo o "drvenom" pepelu. Kore agruma potrebno je prije bacanja u kompost pofuriti vrućom vodom, jer se na kori agruma prilikom raspada stvara plijesan, a ona ubija korisne mikroorganizme u tlu. Naravno trebalo bi paziti da je u pitanju neprskano voće jer inače unosimo ostatke pesticida u kompost.

Kompost mora imati zraka, znači ne smije se sabijati, gaziti i sl. jer tada dolazi do procesa truljenja, a to nema veze sa kompostiranjem.

U slučaju suše treba kompostnu hrpu malo zaliti da se navlaži.
Za povećanje količine kalcija dodaju se ljuske jajeta (Najbolje razmrviti i posuti po kompostu).

Papir (karton, novine, ambalaža od jaja, role od toalet papira..) također dolazi u kompost zbog celuloze. Ne smije se stavljati obojani papir (npr. časopisi).

Proces kompostiranja ne zaudara, a gotov kompost, kako je već ranije napisano, miriši po šumi. Bilo kakav sumnjiv miris i smrad znače da je u procesu kompostiranja pošlo nešto krivo.

Toliko za sada.

[sinnerman]

U kompostnu hrpu preporučamo dodavanje ljekovitih biljaka. Za to su posebno pogodni:
Kopriva - ima mnogo dobrih svojstava. Zemlja dobivena od koprivinog komposta naročito je pogodna za uzgoj nježnih i osjetljivih kultura, te za uzgoj ruža i jagoda. Kopriva je riznica željeza, dušika, raznih minerala i mikroelemenata.
Stolisnik - pomaže okolnom bilju da stekne otpornost prema bolestima i pojačava njihov miris i okus. Također, obogaćuje zemlju bakrom, a lišće stolisnika ubrzava razgradnju komposta.
Kamilica - pomaže u sprječavanju pljesni na sadnicama i obogaćuje tlo kalcijem.
Maslačak - opkrbljuje biljke bakrom.
Posebno preporučujemo preparate tih ljekovitih biljaka, koji dodatno oplemenjuju kompost. Tako dobiveni humus vrijedno je gnojivo jer potiče tlo da ozdravi, a biljkama daje mnoge hranjive komponente koje su važne za njihov rast.

[neuro]

biochar

[media]link[/media]

nije ovaj za roštilj

[biodyn]

Prije kojih mjesec dana napravili frend i ja ogromno brdo komposta u koji smo dodavali bioalgeen koji smo uzeli za probu. Navodno bi nam kompost bio zgotovljen za 3 mjeseca.
Javim rezultat...