Što su psihodelici i kako djeluju

[Red]

Što su psihodelici i kako djeluju

Piše Dr. Rick Strassman (iz prvog poglavlja knjige DMT: Duhovna molekula)

Psihodelici izazivaju svoje učinke kompleksnim spajanjem triju faktora: dispozicije, okruženja i droge.
Dispozicija je naš vlastiti ustroj, kako dugoročni tako i trenutni. To je naša prošlost, naša sadašnjost i naša potencijalna budućnost; naše sklonosti, ideje, navike i osjećaji. Dispozicija također ukljućuje naše tijelo i mozak.
Psihodelično iskustvo također ovisi o okruženju: o tome tko ili što je ili nije u našoj neposrednoj blizini; okolišu u kojem se nalazimo, bilo prirodnom ili zatvorenom; kvaliteti zvuka i ambijentalnih zvukova oko nas i tako dalje. U okruženju također ima uloga dispozicija onoga tko je s nama dok uzimamo drogu, je li prijatelj ili znanac, opušten ili napet, vodič koji daje podršku ili znanstvenik koji istaržuje.
Zatim je tu droga.

Prije svega, kako ćemo ju zvati? Čak među istraživačima nema puno slaganja oko tog ključnog pitanja. Neki čak i ne koriste riječ droga, i daju prednost nazivima molekula, spoj, sredstvo, lijek ili sakrament.

Čak i ako ju pristanemo zvati droga, pogledajmo koliko različitih imena ima:
- halucinogen (izaziva halucinacije)
- enteogen (stvara božanstvo)
- mistikomimetik (oponaša mistična stanja)
- oneirogen (izaziva snove)
- fanerotim (izaziva vidljive osjećaje)
- fantastikant (stimulira fantaziju)
- psihodisleptik (remeti um)
- psihotomimetik i psihotogen (oponaša odnosno izaziva psihoze)
- psihotoksin i shizotoksin (otrov koji uzrokuje psihozu odnosno shizofreniju).

Ovo posvećivanje pažnje imenu nije trivijalnost. Kad bi se svi slagali oko toga što psihodelik jest ili što čini, svakako ne bi postojalo toliko riječi za istu drogu. Mnoštvo etiketa odraz je duboko ukorijenjene i aktualne debate o psihodeličnim drogama i njihovim efektima.

Znanstvenici rijetko priznaju da je važno kako zovu psihodelike, iako znaju koliko snažno očekivanja utječu na djelovanje lijeka. Svi studenti psihologije to nauče na svojim uvodnim predavanjima iz pregleda prekretničkih studija objavljenih 1960- ih. U tim je eksperimentima dobrovoljcima ubrizgavan adrenalin, hormon "borbe ili bijega", pod različitim sklopovima očekivanja. Adrenalin je izazivao mirno i opušteno stanje kod dobrovoljaca kojima je rečeno da primaju sedativ.
Ako im je rečeno da eksperimentalni lijek djeluje stimulativno, dobrovoljci su osjećali uobičajenu tjeskobu i energiju.
Stoga, naziv kojim zovemo drogu koju uzimamo ili dajemo utječe na naša očekivanja o tome kako će droga djelovati. To ujedno modificira i same učinke i način na koji ih interpretiramo i prema njima se odnosimo. Ni kod kojeg drugog lijeka ime nema tako moćno djelovanje na reakcije koje lijek izaziva kao kod psihodelika, budući da oni snažno uvećavaju našu sugestibilnost.
Osim toga kako zovemo same psihodelike, nazivi koje koristimo za ljude uključene u njihovu upotrebu također utječu na dispoziciju i okruženje, a time i reakciju na drogu.
Kao oni koji uzimaju drogu, jesmo li istraživački subjekti ili dobrovoljci? Klijenti ili celebranti? Kao oni koji ih daju, jesmo li vodiči, pazitelji ili istraživači? Šamani ili znanstvenici?

Isprobajte ovu mentalnu vježbu:
Razmislite kako bi ste se mogli radovati danu kada ćete kao " istraživački subjekt" biti pod utjecajem "psihotomimetičkog sredstva".
Zatim razmislite kako biste se osjećali u svojoj ulozi "celebranta" u "ceremoniji" koja uključuje "eneteogeni sakrament"?
Kakko bi ti različiti konteksti utjecali na vašu interpretaciju halucinacija i intenzivnih promjena raspoloženja koje stvara droga? Biste li "poludjeli" ili biste imali "iskustvo prosvjetljenja?"

Da dajete psihodelike, kakve tipove ponašanja biste očekivali kod svog istraživačkog subjekta, a kakve vrste biste ignorirali? To bi u velikoj mjeri ovisilo o tome dajete li "shizotonik" ili "fantastikant". Mogli biste ohrabrivati "izvantjelesno iskustvo" u "šamanskom" kontekstu, ali i prekinuti iste efekte davanjem antipsihotičnog protulijeka u "psihotomimetičkom" kontekstu.

Halucinogen je najčešći medicinski naziv za psihodelične droge koji naglašava opažajne, uglavnom vizualne efekte ovih droga. Međutim, iako su opažajni efekti psihodelika uobičajeni to nisu jednaki efekti, niti su nužno najcjenjeniji. Vizije bi zapravo mogle biti samo odvlačenje pozornosti od traženijih svojstava iskustva kao što su intenzivna euforija, duboki intelektualni ili duhovni uvidi i nestajanje fizičke granice tijela.
Meni je draži naziv psihodelik, ili onaj koji manifestira um, od halucinogen.

Psihodelici vam pokazuju što vam je u umu i naumu, one podsvjesne misli i osjećaji koji su skriveni, zataškani, zaboravljeni, van pogleda, možda čak potpuno neočekivani, ali usprkos tome neizbježno pristuni. Ovisno o dispoziciji i okruženju, ista droga u istoj dozi može izazvati potpuno različite reakcije kod iste osobe. Jednog dana dogodit će se vrlo malo; drugog dana- polijećete do neba, puni ekstatićnih otkrića i uvida; sljedeći put se borite s užasavajućom noćnom morom. Opća priroda psihodelika, naziva široko otvorenog za interpretaciju, odgovara tim učincima. Izraz psihodeličan dobio je i vlastiti kulturni život. Sad se može odnositi na određeni stil umjetnosti, odjevanja ili čak na posebno intenzivan sklop okolnosti.

Kada se radi o racionalnoj raspravi o drogama psihodeličan također budi snažne emocije povezane s 1960-ima i konflikte oko nevezanih političkih i socioloških pitanja. Mnogima od nas danas na pamet pada "kontrakultura", "buntovno", "liberalno" ili "ljevičarsko" kada se susretnemo s nazivom "psihodelik". Međutim, riskirat ću i koristiti ga u ovom tekstu. Smatram da je to najbolji naziv koji imamo. Nadam se da neću uvrijediti nikoga tko tu riječ smatra neugodnom.
Bez obzira kako ih zvali, većina nas se slaže da su psihodelične droge fizičke, kemijeske stvari. Na toj najosnovnijoj razini možemo početi razumijevati što su one i što rade. Skice koje prate sljedeće opise prikazuju kemijsku strukturu raznih psihodeličnih spojeva. Kugle predastavljaju atome, od kojih je najčešći ugljik, koji nije označen. "N" označava dušik, "P" fosfor, a "O" kisik. Brojni atomi vodika povezani su s drugim atomima u molekulama; međutim, oni su toliko brojni da bi nepotrebno pretrpali skice, pa ih ovdje nisam uljučio.

Postoje dvije glavne kemijeske obitelji psihodeličnih droga: Fenetilamini i Triptamini.

Fenetilamini su izrađeni oko "matičnog spoja" fenetilamina.


Najpoznatiji fenetilamin je meskalin koji se dobiva iz kaktusa pejotla s američkog jugozapada.



Još jedan poznati fenetilamin je MDMA ili "ecstasy"



Druga glavna kemijska obitelj psihodeličnih droga su triptamini. Svi imaju jezgru- osnovni građevni blok- od triptamina. triptamin je derivat triptofana, aminokiseline pristune u našoj prehrani.



Serotonin je triptamin točnije, 5- hidroksi- triptamin ali nije psihodelik. Sadrži jedan atom kisika više od triptamina.



DMT je također triptamin i najjednostavnij psihodelik. Jednostavno dodajte dvije metilne grupe molekuli triptamina i rezultat je "di-metil-triptamin": DMT



"Predak" svih modernih psihodelika, LSD, sadrži triptaminsku jezgru, kao što je sadrži i ibogain, afrički psihodelik s razvikanim svojstvom suzbijanja ovisnosti.



Jedan od najpoznatijih triptaminskih psihodelika je psilocibin, aktivni sastojak "čarobnih/magičnih gljiva".



Kad se te gljive progutaju tijelo uklanja atom fosfora iz psilocibina, pretvarajući ga u psilocin.



Psilocin se od DMT-a razlikuje samo po jednom kisiku. Psilocibin/psilocin volim smatrati "oralno aktivnim DMT-om".
Još jedan važan triptamin je 5-metoksi-DMT ili 5-MeO-DMT. Od DMT-a se razlikuje po samo jednoj dodatnoj metil-grup i jednom kisiku.



Mnoge biljke, gljive i životinje koje sadrže DMT također sadrže 5-MeO-DMT. Kao i kod DMT-a, oni koji koriste 5-MeO-DMT, obično ga puše.

Uz svoju kemijsku strukturu psihodelici također imaju aktivnost. Tu kemija postaje farmakologija, proučavanje djelovanje lijekova.
Jedan od načina da se opiše aktivnost psihodelika je brzina njihovog djelovanja i dužina njihovog trajanja.
Efekti DMT-a i 5-MeO- DMT-a javljaju se izvanredno brzo i traju kratko. Mi smo DMT davali kroz venu, dakle intravenozno, i u tom slučaju dobrovoljci bi ga počeli osjećati nakon nekoliko otkucaja srca. Pod najjačim utjecajem bili su nakon 1 do 2 minute, a ankon 20 do 30 min bili su "opet normalni".
LSD, meskalin i ibogain imaju duže djelovanje. Efekti LSD-a i meskalina mogu trajati 12 sati a ibogain do 24 sata. Efekti psilocibina nešto su kraći; javljaju se unutar 30 minuta i traju od 4 do 6 sati.

Još jedan temeljni aspekt farmakologije je "mehanizam djelovanja" odnosno način na koji droge utječu na aktivnost mozga. To je ključno jer upravo mijenjanjem moždanih funkcija psihodelici mjenjaju svijest.
najraniji psihofarmakološki eksperimenti na ljudima i životinjama sugerirali su da LSD, meskalin, DMT i druge psihodelične droge primarno djeluju na serotoninski sustav mozga. Istraživanja na životinjama, za razliku od onih na ljudima, nastavljena su tijekom posljednjih trideset godina i pouzdano su potvrdila ključnu ulogu tog neurotransmitera.

Serotonin već desetljećima vlada kao kralj neurotransmitera, te nema puno znakova da bi se to moglo promijeniti. Svi novi, sigurniji lijekovi imaju jedinstvene učinke na serotonin. Nova generacija antidepresiva, od kojih najslavniji Prozac, također na specifičan način mijenjaju funkciju ovog neurostransmitera.

Danas vjerujemo da psihodelici u nekim slučajevima oponašaju djelovanje serotonina, dok ga u drugim slučajevima blokiraju. Istraživači se sada bave utvrđivanjem na koje se od dvadesetak različitih tipova serotoninskih receptora vežu psihodelici. Ta višestruka mjesta spajanja za serotonin nalaze se u visokim koncentracijama na živčanim stanicama u područjima mozga koja reguliraju brojne važne psihološke i tjelesne procese: kardiovaskularnu, hormonsku i temperaturnu regulaciju, kao i kontrolu spavanja, hranjenja, raspoloženja, opažanja i motorike.

Mislim da je sada sve puno jasnije

[N.I.C.E.]

Izraz halucinogen je jako dobar iako zvuci nekako...Strucno.Kada ga cujemo jasno nam je da sredstvo o kojem govorimo izaziva halucinacije,dok psihodelik zvuci malo neodredjeno ali sta je ,tu je.To je terminologija koju smo "nasledili"i sad je moramo koristiti za dalje.Serotonin je hormon srece kako to neki strucnjaci tvrde i stvara ga telo od aminokiseline triptofana.Nedavno sam cuo da mozak proizvodi i DMT.Psihodelicne supstance stvaraju biljke od aminokiselina jer nemogu da ih razloze i izbace(nemaju jetru) vec od njih uzimaju potrebne atome ,a ostatak deponuju u biljnom materijalu.Kada pronadjemo neku svetu biljku koja sadrzi neki dragoceni psihodelik i mi ga unesemo on se ukljucuje u metabolizam i vezuje za vec postojece receptore predvidjene za to.Naravno ima puno razlicitih ,a slicnih molekula od kojih su neki otrovni i ne cine dobro ljudskom organizmu.

[HypnoToad]

Ja baš smatram da je "halucinogen" jako loš i nepravilan izraz i stvarno nevlim kad ga netko koristi u kontekstu s gljivama ili nekom sličnom substancom. Ti spojevi ne izazivaju halucinacije, nego pomak svijesti i opažaja. I halucinogen uvijek ima neke negativne konotacije. Psihodelik kao izraz ima u sebi neku mističnost i dubinu, i pošto većina ljudi nema pojma što taj izraz točno označava, nemogu ga koristiti pogrdno i s gađenjem. Tužno je što jako velika većina neinformiranih ljudi još uvijek misli da gljive, lsd, dmt izazivaju halucinacije, i samo halucinacije. Pojedeš gljive i vidiš nepostojeće ljude i napadaju te životinje i td. A kao što svi koji su ih ikad uzeli znaju, to nije ni približno pravoj istini, jer iako te substance daju različite vizualizacije, ne izazivaju halucinacije.
Ja iskreno neznam niti za jednu substancu, pogotovo ne prirodnu, za koju bi mogao reći da je halucinogen. Sve one imaju neke druge efekte, dok su "haluciancije", u ovom ili onom obliku, uglavnom samo nuspojava.

[Beyond Le Fov]

eh da, tako je, slažem se u potpunosti s tobom žabo

[Red]

psihodelik, entheogenic... puno bolje. kada cujem halucinogen, kao da cujem Nista. ne znaci mi nista, zato vise volim reci psihodelik... mada ni to ne koristim. Lijek, mozda bolje, za dusu i um

[N.I.C.E.]

Taj izraz(halucinogeni)obicno koriste kad hoce da ocrne i ispljuju drevne rituale.Dosta je ostar i tezak,sad sve zavisi od toga u kom smislu se koristi.
Druga vazna aminokiselina je fenilalanin:
[thumbnail]http://upload.wikimedia.org/wikipedia/c ... lanine.png
FENILALANIN
-je aminokiselina od koje telo proizvodi:adrenalin(epinefrin),noradrenalin(norepinefrin) i dopamin koj su neurotransmiteri a,biljke od nje proizvode feniletilaminske derivate...
Ako sam negde pogresio ukazite,ispravite,objasnite.

[majmun123]

Evo nisam znao gdje da pitam pa sam odlucio tu.Naime posljednjih mjeseci intenzivno proučavam psihoaktivne biljke i gljive a sama priroda,mistika me oduvijek privlacila.Zasada svakako ostajem samo na citanju i istrazivanju knjiga,gledanju filmova,isčitavanju ovakvih foruma gdje se stvarno moze naci puno korisnih i zanimljivih informacija ali kasnije cu mozda htjeti i probat neko od tih cudesnih bica.E tu me sad zanima,sto se tiče shizofrenije,pročitao sam da mogu biti okidač za ovu bolest razlicite gljive i biljke.Ja nemam nikakvu povijest u obitelji jedino mi ju ima jedan rođak,koji ju je dobio sa 20-etak godina,ne znam jeli koristio ista od ovakvih stvari.Moj djed i njegova baka su brat i sestra,ne znam koje je to koljeno i sad me zanima od vas iskusnijih,koji se ovim bavite duze,sto mi savjetujete ako bih nekad odlucio probat.Koliki je rizik,ponavljam to je jedini takav slucaj u mojoj obitelji.Igrati se ili ne,ako jednog dana budem u prilici?

[Morpheus]

Tu se vise radi, po mom misljenju, o sposobnosti integracije iskustava, ne koliko o realnoj mogucnosti za izazivanje neke bolesti. Posebno, sto su svi klasicni psihodelici slicni delovanju serotonina- obrnuto od 'dopaminske' sizofrenije.
Sad, vidjao sam nekoliko nacina integrisanja iskustava- jedan obojen spiritualno, New Age po malo, ne moj, ali postoji svakako. Drugi je moj nacin, prilicno naucan- bez mistickog dela. I imas jos one grupe gde ljudi odu u ..... jer su povodljivi, jer nemaju jasnu ideju o svetu, nego ih neki jaci trip sjebe, pa zavrse i uplaseni od iskustva i potpuno nesigurni u verovanja i trce od ezoterije, alhemije, rozenkrojcera, shamanizma, povratka prirodi, NLO religijama, itd., itd.
I naravno, imas ljude koji su bili debili u zivotu. A, na psihodelicima umes cesto sebe da posmatras malo objektivnije, pa ako ti je stosta lose na savesti, ume da bude vrloooo nezgodno. Svakako, mislim da je bitno biti siguran u sebe i svoja verovanja i stavove, i nesto se da nauciti. Na kraju krajeva to su samo molekuli, a oni sami po sebi ne cine nikakvu stetu. Integracija dozivljaja je opasnija, a to ne odredjuju molekuli koliko korisnik sam.
Samo licno misljenje, again

[Red]

Dobro došao

Preselila sam pitanje ovdje, mislim da je bolje mjesto nego kod uzgoja.

Kao i sa svime, mudro i oprezno. Istraži sve aspekte, zaviri u sebe i pogledaj koji su razlozi zbog kojih se želiš upustiti u ovakvu avanturu (zabava, duhovni razvoj, znatiželja), istraži supstancu (negativno vs. pozotivno) i budi siguran u izvor (od kud nabavljaš supstancu).

Također pazi na dozu. Nitko ne voli iznenađenja prvi put.

Mislim da je rizik poprilično nikakav ako pričamo o razumnoj i odgovornj konzumaciji supstance.

[tommic]

Pozdrav!

Prije 2 godine sam se po prvi puta susreo sa psihodelicima, konkretno s gljivama koje je uzgajao prijatelj (koji nažalost više ne živi u Hrv
Ljudi su me znali plašiti svojom percepcijom tripa. Osobno, nikad nisam doživio ništa loše. Ne mogu reći da je uvijek ugodno kad ti se kroz podsvijest probija misao da nemaš kontrolu a vrijeme jako sporo teče, ali upravo zato mi je to idealna varijanta za odmor od današnjice.. Imam osjećaj da sam bio na godišnjem odmoru! Preporučio bih svakome tko se ne boji onoga što može naći unutar sebe