lat. Prunus Armeniaca L.
eng Apricot
d Die Aprikose
fr L'abricot
Marelica potječe iz Srednje Azije, odakle je preko Indije i Irana došla u grčku te se udomaćila u toplim predjelima Europe. U Kini se uzgajala već 2000. g.pr.n.e., pod imenom "sing". Veliki arapski kirurg Meshue liječio je marelicom bolesti uha. Razgranato stablo marelice naraste i do 5m. Okrugli jajasti listovi na rubu su fino nazubljeni. Cvijet je izvana crveni a iznutra bijeli. Plod je sočna okrugla lopta narančaste boje s crvenim mrljama i dlačicama na kožici u kojoj je gorka ili slatka koštunjava sjemenka. Cvate u lipnju i srpnju. Plod je mirisan i sladak.
Marelica se sadi u vrtovima oko kuća, u voćnjacima te na plantažama. Sabiru se svi dijelovi voćke, plod za jelo, a za lijek se koriste: cvijet, kora, korijen i sjemnka iz koje se dobiva eterično ulje.
Plod marelice sadrži oko 80% vode, oko 10% šećera, bjelančevina 0,6%, masnog ulja 0,4%, ugljikohidrata 8-15%, biljnih vlakana 8,2%, kiseline leatril, folnu, limunovu, jabučnu i vinsku, te kalija 320mg, kalcija, magnezija, željeza, natrija, silicija, fosfora kao i vitamina P, karotina 1500mg, C i E vitamina.
Od marelice se pripremaju sokovi, sirupi, marmelade i ekstrakt.
Eteričnim uljem izvrsno se liječe razne kožne nečistoće i tegobe, te se uvelike koristi u kozmetici i farmakologiji. Znanstvena istraživanja potvrđuju da "laetril" koji se nalazi u sjemenci sadrži vitamin B17, koji ljekovito djeluje kod dobroćudnih i zloćudnih tumora. Kako osobama s bolesnom jetrom nije preporučljivo jesti svježe koštuničavo voće , sušena marelica je izvrsna zamjena i dobro ljekovito sredstvo za liječenje anemije.
Koštuničavo voće jede se drugačije nego drugo. Tako s npr kod oboljenja jetre, gušterače i želuca preporučuje ne uzimati ga, a pogotovo ne na prazan želudac.
Koštuničavo voće jede se polagano i dobro žvače,a preporučjivo ga je jesti s crnim kruhom, jer on smanjuje kiselu reakciju.
Koštuničavo voće mora biti potpuno zrelo i iza njega se ne smije piti voda.
Reumatičarima i drugim osobama kojima nije dozvoljeno konzumiranje svježeg koštuničavog voća, preporuča se kompot.
Zapadna pučka medicina rabi marelicu za liječenje: akni, bolesti očiju, bolesti kože, kašlja, konstipacije, povreda i rana, napetog živčanog sustava, kao i za izazivanje povraćanja, za čišćenje crijeva, u kozmetici i za bojenje namirnica.
Ljekovito djelovanje
- Marelica se može uzimati u svim dijetama kod kojih je potrebno jačanje organizma, za što je bolje sušena marelica koja osim toga, bolje gasi žeđ od svježe marelice i lako je probavljiva.
- Preporučuje se kod pomanjkanja vitamina, kao i kod poremećaja izazvanih nedostatnim količinama mineralnih tvari u organizmu.
- Cvijet marelice je tonikum za ženske bolesti.
- Kora i korijen stabla koriste se kod površinskih kožnih tegoba, te kod raznih trovanja.
- Sjemenke se koriste u liječenju astme, kašlja, akutnog i kroničnog, bronhitisa, te za pojačano pražnjenje crijeva.
Čaj
S 2dl vruće vode preliti jušnu žlicu usitnjenih cvjetova, poklopiti i nakon pola sata procijediti. Piti 2-3 šalice čaja u toku dana.
Napomena: Čaj se također može napraviti od kore i korijena marelice, ali tada mora odstajati najmanje 4 sata nakon što se bilje prelije vrućom vodom.
Ukuhane marelice
Oprati i oguliti 2kg marelica, te izvaditi koštice, staviti ih u emajliranu posudu i pošećeriti s 1,5kg šećera. Ako su tvrde mogu se samljeti. Pustiti da odstoje pokrivene 24 sata i potom kuhati na jakoj vatri dok se ne zgusnu. Još vruće ukuhane marelice miještati 15 minuta da se još više zgusnu i lijevati u zagrijane staklenke. Staklenke s ukuhanim marelicama staviti u zagrijanu pećnicu da se na površini dobije tanka kora. Sutradan, kad se ohlade, staklenke hermetički zatvoriti celofanom i pohraniti na suho, tamno i hladno mjesto.
Oprati i guliti 1 kg marelica, izvaditi koštice, narezati ih na sitnije komade, i posuti s pola kg šećera, te ostaviti da odstoje 4 sata. Kuhati na jakoj vatri i u toku kuhanja dodati sok od 1 limuna. Kad je džem gotov još vruć uliti u zagrijane staklenke i hermetički zatvoriti.
Bistri sok
Oprati 5kg marelica, izvaditi koštice, narezati ih na manje komade, te dodati 1 kg šećera. Izmiješati i ostaviti da odstoje 4 sata i potom ih staviti u uložak sokovnika sočiti. Još vrući sok uliti u već pripremljene zagrijane boce i hermetički ih zatvoriti, oviti krpom i pustiti da se ohlade. Pohraniti na tamnom i hladnom mjestu.
Kontraindikacije
Sjemenke sadrže cijanovodične spojeve te ih osobe sa slabom jetrom i želucem ne bi smjele jesti.