Igrom slučaja, proučavajući vučedolsku goubicu koja je navodno bila ritualna šamanska posuda za spravljanje halucinogenih napitaka, naišla sam na malo detaljniji uvid u
somu.
Ephedra sinica - biljka sa psihoaktivnim svojstvima najvjerojatnije korištena za spravljanje some
Soma se u Vedama opisuje kao biljka, kao ekstrakt biljke i kao bog koji se očituje ili u biljci ili u njezinom ekstraktu. To je piće uglavnom za bogove, ali i ljudima daje snagu u bitki.
Haoma iz iranske tradicije koristila se na sličan način – kao žrtva bogovima i kao piće za ratnike koji su od njega padali u bojni bijes (Nyberg 1995, 382-383). Soma je bila halucinogena i izazivala je blaženstvo. To se najbolje vidi u Vedama, gdje se somi suprotstavlja sura, alkoholno fermentirano piće koje izaziva zlu opijenost i predstavlja neistinu, jad i tamu, za razliku od some koja izaziva sreću i
predstavlja istinu, blagostanje i svjetlost (Satapatha Brahmana 5.1.2.10) (Staal 2000, 107). Moguće je da je soma imala tako uzvišen status upravo zbog psihotropnih svojstava, za razliku od običnog alkohola koji samo opija, ali ne otkriva tajne. Osim alkohola, još se jedno piće smatra suprotnošću somi, a to je otrov (visa).
U Rg Vedi (10.136) detaljno se opisuje izrada tog pića kao i neobičan, dugokos lik koji to piće pije. Kesin (=Dugokosi) je pao u ekstazu od tog «otrova». Isto tako se upravo Kesin, kao i mudraci (muni) opisuju kako u ekstazi lete s vjetrom. I jedna i druga odlika (psihotropna tvar i letenje u ekstazi) vrlo jasno ukazuju na {amansko porijeklo ovih vedskih napomena (Bongard-Levin & Grantovskij 1981, 87; Deeg 1993, 99). Tehnika pravljenja some, kako je opisana u R g Vedi (9. knjiga R g Vede posvećena je somi) podsjeća na stari način pravljenja vina: sok se istiskuje prešanjem između kamenja i stavlja u posudu gdje se razrjeđuje vodom. Sama etimologija riječi soma je indoeuropska i potječe od IE korijena *seu-/*su- s izvornim značenjem “zakrenuti, istisnuti (tekućinu)” (Ruck 1978, 241-242; Gamkrelidze & Ivanov 1984, 563). Osim izravne veze s metalurgom, soma ima i izravnu vezu s pticama. Prema Rg Vedi orao ili neka druga ptica krade somu s planine ili s neba. Ne samo to, nego se od vedskih vremena soma povezuje s orlom i sa zmijom. S orlom je do te mjere povezana da se i sama ponekad naziva pticom. Zahvaljujući posjedovanju some Indra postaje prvi među bogovima, a pod utjecajem intoksikacije tim pićem sposoban je izvesti mnoga velika djela. Pod utjecajem some vidioci su sposobni sastavljati himne u slavu bogova. Vidimo da ritualno piće preuzima i funkciju pjesnika, a veze između opojne tvari i poetskog stvaranja vide se u detaljima iz opisa pripremanja pića, a Rg Veda (7.26.1) kaže da se efekti some ne mogu postići ako u postupak nisu uključeni i sveti himni (Bongard-Levin & Grantovskij 1981, 88-89; Falk 1989, 80; Walsh 1998, 152-153; Staal 2000, 109). U Mahabharati (MBh 1.29.2) se jasno kaže kako se soma čuva kao zatvorenik u željeznom zatvoru, što je vraćanje na vezu s metalurgijom i kovačima (Jatavallabhula 1999, 200- 202, 215-216). Nadalje, u indijskoj epici poznato je piće
am ta, opojno i davalac besmrtnosti. Am ta, piće besmrtnosti i «vatra bilja» (Taittirîya-Samhitâ 5.6.4.2) identificira se i s travom darbhá koja se u Rg Vedi spominje samo jednom (1.191.3). Možda je riječ o halucinogenoj biljci koja se konzumirala otopljena u vodi, a spomen vatre i vrućine mogao bi nagovijestiti da je to piće izazivalo vrućicu i vizije. To što se darbhá samo sporadično spominje možda pokazuje da je to prastaro piće koje je ustuknulo pred ritualom some (Deeg 1993, 102-104)8. Za am tu se govorilo da se radi od soka drveća, od trava i od zlata, sve s iste planine (Jatavallabhula 1999, 213)9. Zlato se pojavljuje i u priči, posredno povezanoj s travom darbhá. Naime, od riječi darbhá izvedeno je ime već spomenutog tajanstvenog junaka Dugokosog – Kesin Da rbhya, kojeg neki tekstovi smatraju kraljem, neki brahmanom, a u svima ima šamanske odlike. On je izveo jedan ritual i tijekom tog rituala pojavila mu se u jednoj verziji zlatna guska (Jaiminîya-Bra hman a iz Sa maveda 2.53 – guska se pojavljuje nakon što je istisnuo somu), a u drugoj verziji zlatna ptica (Kausîtaki- Bra hman a 7.5). U obje verzije zlatne mu se ptice obračaju riječima (Deeg 1993, 105-106).
Mnogi indolozi smatraju da je soma/haoma jedinstvena indo-iranska inovacija i da je drugi rani Indoeuropljani nisu pili (Nyberg 1995, 382; Parpola 1995, 371). To je lako moguće kad je riječ o specifičnom razvijenom ritualu u kojem se koristila specifična supstanca soma (kod Iranaca haoma), no već i spomeni unutar vedske tradicije pokazuju da je bilo drugih i starijih pića sa sličnim efektima. Stoga ne možemo isključiti upotrebu psihotropnih sredstava i s njima povezane rituale kod ranih Indoeuropljana. Nije se upotrebljavala baš soma i rituali su vjerojatno bili jednostavniji, ali su sigurno postojali, kako nam pokazuju paralelni podaci. S time se poklapa i to da mnogi danas misle da je pozadina ritualne upotrebe some ne samo šamanska, nego i indoeuropska (Staal 2000, 111). A. Parpola (1995, 371-372) smatra da je upotreba some počela u Ferghani ili u planinama Zervashan u kasnijoj fazi kulture Andronovo.
Ovim podacima mogli bismo dodati jedan etnografski: u srpskom je folkloru veoma poznata trava raskovnik, magijska trava koja može otvoriti svaku bravu i zasun. Naročito je žele oni koji traže zakopano blago i novce pod zemljom. Prema narodnoj tradiciji blago mitskog kralja Radovana zatvoreno je iza brava i katanaca, koje nitko ne može otvoriti osim raskovnika, ali raskovnik ne može pronaći nitko, osim ježa. Jedna predaja kaže da onaj tko traži raskovnik treba staviti na sebe okove i prijeći preko livade, pa gdje okovi sami od sebe spadnu, tu će naći ovu travu (V. Čajkanović, Mit i religija u Srba. Izabrane studije, priredio V. Đurić, Beograd 1973, 15; Š. Kulišić, P. Ž. Petrović, N. Pantelić, Srpski mitološki rečnik,
Beograd 1970, 252-253, s.v. raskovnik). Tijekom vremena tradicija je raskovnik prebacila na travu koja pronalazi blago i otvara put do njega, no nema sumnje da je izvorna veza koja funkcionira u ovom mitološkom kompleksu ona između čudesne trave i metala, odnosno između posebnog stanja svijesti i pronalaženja metala..
Izvor
pozz
