Medovina – Vino od meda
Postano: 15.11.2010, 13:00
Medovina – Vino od meda
U stara vremena med se koristio kao konzervator mesa, te kao zaslađivač u prehrani. Brojna istrazivanja su dokazala da je med veoma zdrava i korisna namjernica i njegova se upotreba tokom godina rasirila na razne strane, kako u prehrani tako i u ljekovite i kozmeticke svrhe. Danas se med zbilja koristi na razne nacine.

Piće poput današnje medene rakije, spravljali su stari Grci i Rimljani. Vjeruje se da su ga Grci koristili čak u vremenu prije nego su otkrili vino. Kod starih Slavena poznato je bio običaj da se pije medena rakija za vrijeme božićnih praznika, dok i u današnje vrijeme u mnogim kućanstvima ta tradicija se još uvijek održava.

Medovina ili vino od meda se dobiva postupkom kojim koji je gotovo isti kao i kod proizvodnje vina od grožđa. Proizvodi se kao alkoholno i bezalkoholno piće. Kvaliteta pojedine vrste bitno ovisi o samoj kvaliteti meda, također o postupku koji je primjenjivan prilikom fermentacije te naposljetku samom načinu skladištenja.
Konzumiranje medovina doprinosi popravljanju krvne slike, okrepljuje organizam, poboljšava apetit i usporava starenje organizma. Osnovni sastojci medovine su med, limun, i voda. Sastojci alkoholne medovine su slični, samo se kod procesa proizvodnje potiče vrenje vrlo slično kao što se primjenjuje kod proizvodnje vina, dodavanjem kvasca.
Najčudnija upotreba medovine, ili bilo kojeg drugog alkoholnog pića, vezuje se za Maye. Oni su pravili medovinu fermentiranjem meda u ćupu u koji bi stavili žabu krastaču čija se koža sastoji i od nekih otrovnih supstanci, mada ima i dokaza o tragovima raznih psihokativnih biljaka, kao Turbina corymbosa aka Rivea corymbosa.

Maye su medovinu koju su pravile koristile tokom religioznih ceremonija. Takoder postoje tvrdnje da su im cak i neke grobnice bile u obliku kosnica, posto su vrlo cijenili pčele i njihov med. Pčele su simbolizirale vezu izmedu duhovnog svijeta, nasljedstvo boga Ah Muzen Cab-a.

Posto sam proces nije kompliciran odlucila sam ga podjeliti sa vama. Mozda ce se nekom kao i meni svidjeti pomisao da konzumira nesto sa cime su se ludi Vikinzi opijali nakon opake borbe, ili poput Maya ispijali ovaj magican i ljekoviti pripravak, koji eto moze biti i psihoaktivan.
Princip je jednostavan ali dugotrajan. Neka vas ne bune mnogobrojni recepti okolo po netu, ima ih mali milijon kao i varijacija na temu kod dodavanja nekih extra dodataka kao voce npr i sl. NO, nema pogreske, bilo koji recept da odaberete, necete pogrijesiti, jer sve se svodi na isto. Za pocetak se ne treba oko toga zamarati i treba pokusati bar na jedan nacin napraviti Medovinu. Ovdje cu vam objasniti osnovni princip na koji se Medovina radi, a sada ako nekom to bude vrlo zabavno, nek istrazi dalje druge recepte i varijacije pripreme.
Kako se pravi medovina?
Da biste napravili medovinu potrebna su tri osnovna sastojka: med, kvasac i voda.
Kao što je za dobro vino neophodno kvalitetno grožđe, tako je za medovinu neophodan kvalitetan med koga ima raznog kako po kvalitetu tako i po vrstama. Moze to biti dobar livadski med ili ako zelite malo vise "karaktera" za vasu medovinu, onda sto jaci i tamniji to bolji. Bitno da je kvalitetan!

Kada je kvasac u pitanju postoje tri vrste kvasca u odnosu na njihovu upotrebu – pekarski, pivski i vinski . Kvasci koji se koriste za proizvodnju medovine su veoma slični pekarskim kvascima, iako ne postoji neka velika razlika između njih sa biološke tačke gledišta, njihova praktična primena je veoma različita. Pekarski kvasac se ne koristi za dobijanje alkohola iako je sposoban za to. Naime, pekarski kvasac proizvodi alkohol i CO2 od skroba u brašnu ali, prilikom pečenja na visokim temperaturama, alkohol isparava a CO2 stvara mehuriće koji pecivu daje rupice i prhkost.
Za razliku od grožđa koje već ima kvasce na svojoj pokožici, med ne sadrži skoro nikakve kvasce u sebi. To znači da bi fermentacija putem prirodnih kvasca teško da bi i započela. Vinski kvasci su uglavnom saccharomyces cerevisiae.
Kvasci daju medovini različitu aromu ali i različitu količinu alkohola i različite količine šećernog ostatka. Izvestan, mali broj, kvasaca neće fermentisati više od 4% alkohola, drugi, pak, mogu dostići i do 35 vol. Neki imaju nizak odnos šećera pretvorenog u alkohol, što dovodi do slađe medovine, a neki rade obrnuto.
Za vodu koja se koristi prilikom spravljanja medovine ne postoje neki izričiti standardi, međutim neka opšta pravila važe. Najčešće korišćena je voda iz vodovoda, popularna „česmovača“ koju bi ipak trebalo prokuvati kako bi se uklonio deo hlora koji postoji u njoj i koji prilikom fermentacije gradi hlorofenole koji imaju ukus na plastiku.
Mineralne vode se, takođe, koriste s tim što bi trebalo voditi računa o odnosu mineralnih materija između vode i meda – treba izbegavati ekstremne kombinacije (voda i med sa malom koncentracijom minerala ili voda i med sa viskom koncentracijom minerala) ali i demineralizovana voda se ne preporučuje.
Oprema koja se koristi prilikom procesa spravljanja medovine je skoro ista kao i za vino – preporučuju se staklene posude/ boce ili od nerđajućeg čelika, plastike. Prvi i najbitniji korak je sterilisanje opreme. Neophodno je ukloniti bakterije koje su jedan od glavnih uzročnika problema koji nastaju prilikom spravljanja medovine.
Bakterije ne smeju dospeti u širu (mešavinu meda i vode, ne fermentisanu ili onu koja fermentiše). To znači da se kvasci ne dodaju direktno u širu već im se dozvoljava da „dišu“ kako bi se razmnožili nagomilali energiju pre nego što započnu fermentaciju. Sulfitisanje se ne primenjuje pošto se tako ubijaju kvasci.
Procedura
Sterilizirajte sav pribor sa kojim cete baratati.
Uzmite posudu u kojoj cete pomijesati vasu vodu i med. Omjer neka bude oko 1 lit vode na 250 gr meda. Koliku kolicinu cete pripremiti ovisi o vama.

Zakuhajte vodu do vrenja i dodajte vas med. Održavati temperaturu od 65-70°C oko 15 minuta kako bi se „pasterizirao“ med. Zbog svoje pH vrjednosti, higroskopnosti i vodonik peroksida, med nije sklon bakterijskim infekcijama tako da ga ne treba kuhati s obzirom na to da bi se tako izgubile neke arome; glavna opasnost leži u kvascima. Uklonite nastalu pjenu.

Voda i med se zagrijavaju i neprestano mjesaju. Ovo je pasterizacija. Kuhajte bez da prokuha i spremni ste za drugi postupak.

Pretocite tekucinu u veliku posudu. To moze biti boca od stakla, ili plasticni posuda. Ovdje ce tekucina ostati 2 tjedna.

Pripremite vas kvasac. kao sto smo rekli, mozete ovdje koristiti ili vinski ili pekarski. Umjestajte kvasac sa malo tople vode u posebnu posudu i ostavite da odstoji 15 min. Na taj nacin kvasac pokrene reakciju i priprema ga da se razvija bez šoka. Netko ovo priprema dan prije i ubacuje hranjive tvari u isto vrijeme. za sada o tome ne morate razmisljati. Pripremite Kvasac na nacin na koji je to opisano na pakiranju.

kada ste pripremili kvasac sada je vrijeme da ga ubacimo u vasu mjesavinu vode i meda (zovemo ga Must)
Morate biti jako oprezni da temperatura Musta ne prelazi 26 C° kada ubacujete kvasac. Ako je vasa mjesavina pretopla odmah ce ubiti kvasac. pricekajte dok se temperatura ne smanji, nemojte zuriti.

Bilo bi dobro ubaciti nekakve hranjive tvari u vasu smjesu. po receptima se ubacuje Delikatesni kvasac kao dodatak kvascu. Delikatesni sušeni kvasac u obliku pahuljica se koristi za poboljšavanje ukusa mnogih jela: juha, variva, umaka, namaza, salata i slično. Dodaje se zgotovljenim jelima.
Delikatesni kvasac u sebi sadrži 18 različitih aminokiselina, 17 vitamina, 15 mineralnih tvari i mnoge elemente u tragovima.
Ako ga ne mozete nabaviti, mozete u vasu mjesavinu ubaciti malo limuna i narandze narezane na komade i cimeta, ili/i listica crnog Earl gray caja, koji ce zamjeniti ulogu delikatesnog kvasca.

Taj dio procesa je gotov. Sada ostavite tekucinu na hladnom i suhom mjestu (15 - 23 C°) 2 tjedna da stoji. ostavite na poklopcu rupu i zastitite je nekom mrezicom da nista ne upada unutra. Kroz 2 dana zapocet ce fermentacija i vrenje. Znaci da je sve ok i da vasa Medovina dobro napreduje. Fermentacija ce trajati oko 2 tjedna, a kada se stvaranje mjehurica i vrenja smanji (jedan mjehuric na 30 sec) mozete vasu Medovinu preseliti u staklenu bocu.


prebacite vasu medovinu u vecu bocu. Jos uvijek ne lici na medovinu, no ona to u ovoj fazi jos niti nije. Ali mozete osjetiti miris i okus alkohola. Zato sve pretacemo u staklene boce, da bi mogli nadgledati napredak fermentacije i proces bistrenja dok ne dobijemo Medeno vino, bistre boje.
Bilo bi dobro nabaviti čep koji ima ventil gore, zato sto ce Must jos uvijek jako dugo fermentirati i proizvoditi mjehurice. nakon nekog vremena fermentacija ce se smanjiti i tekucina razbistriti.

I sada je sve u stanju cekanja. Sve zavisi o medu kojeg ste koristili, ovaj proces moze trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Cilj je dobiti sto bistriju tekucinu.
Održavati temperaturu od oko 15°C i pretočiti onoliko puta koliko je potrebno (u principu drugo pretakanje se obavlja 2 nedelje do mesec dana nakon prvog; posle toga, pretakanje se vrši na svaka dva meseca ili više – nema svrhe pretakati ako nema taloga).
Svaki put treba probati medovinu.
Odležavanje medovine bi trebalo da traje negdje između 3 mjeseca i godinu dana. U svakom slučaju, medovina se ne smije flaširati prije nego što se razbistri i prije nego što se fermentacija završi. Ako se medovina ne izbistri spontano sama, dozvoljeno je dodati sredstva za bistrenje (ista kao i kod vina).
Kada je vasa Medovina gotova, vrijeme je za punjenje boca, flaširanje. Sterilizirajte vase boce.

treba vam:
- prazne boce
- pluteni cepovi (obavezno, drugo ne dolazi u obzir)
- zatvarac za plutene cepove

Lagano pretocite vasu gotovu medovinu u prazne i sterilne boce. pazite da ne proljevate i ne muckate medovinu pri pretakanju, obavite to pomalo i spretno.
Trajanje Medovine: Smatra se da je period od 6 godina sasvim dovoljan. Boce se polažu horizontalno, u sobi sa prosječnom vlažnošću zraka. Ako se medovina ne skladišti u vinskim bocama i sa plutanim čepovima, tj. ako nije predviđena za duže odležavanje već će se ranije piti, nije potrebno obraćati toliko pažnje na vlagu ili držati boce horizontalno. Ali, prostorija u kojoj se čuva medovina, u svakom slučaju, mora biti zamračena i stabilne temperature od 10 do 15°C.

Sve korisne informacije i opsirnije verzije pripreme i recepte, citajte ovdje
How to Make your own mead
Mislim da cu uskoro i sama ovo napraviti, samo da mi obecani med dode u ruke, jako sam se napalila da ovo probam
U stara vremena med se koristio kao konzervator mesa, te kao zaslađivač u prehrani. Brojna istrazivanja su dokazala da je med veoma zdrava i korisna namjernica i njegova se upotreba tokom godina rasirila na razne strane, kako u prehrani tako i u ljekovite i kozmeticke svrhe. Danas se med zbilja koristi na razne nacine.

Piće poput današnje medene rakije, spravljali su stari Grci i Rimljani. Vjeruje se da su ga Grci koristili čak u vremenu prije nego su otkrili vino. Kod starih Slavena poznato je bio običaj da se pije medena rakija za vrijeme božićnih praznika, dok i u današnje vrijeme u mnogim kućanstvima ta tradicija se još uvijek održava.
Medovina ili vino od meda se dobiva postupkom kojim koji je gotovo isti kao i kod proizvodnje vina od grožđa. Proizvodi se kao alkoholno i bezalkoholno piće. Kvaliteta pojedine vrste bitno ovisi o samoj kvaliteti meda, također o postupku koji je primjenjivan prilikom fermentacije te naposljetku samom načinu skladištenja.
Konzumiranje medovina doprinosi popravljanju krvne slike, okrepljuje organizam, poboljšava apetit i usporava starenje organizma. Osnovni sastojci medovine su med, limun, i voda. Sastojci alkoholne medovine su slični, samo se kod procesa proizvodnje potiče vrenje vrlo slično kao što se primjenjuje kod proizvodnje vina, dodavanjem kvasca.
Najčudnija upotreba medovine, ili bilo kojeg drugog alkoholnog pića, vezuje se za Maye. Oni su pravili medovinu fermentiranjem meda u ćupu u koji bi stavili žabu krastaču čija se koža sastoji i od nekih otrovnih supstanci, mada ima i dokaza o tragovima raznih psihokativnih biljaka, kao Turbina corymbosa aka Rivea corymbosa.

Maye su medovinu koju su pravile koristile tokom religioznih ceremonija. Takoder postoje tvrdnje da su im cak i neke grobnice bile u obliku kosnica, posto su vrlo cijenili pčele i njihov med. Pčele su simbolizirale vezu izmedu duhovnog svijeta, nasljedstvo boga Ah Muzen Cab-a.

Posto sam proces nije kompliciran odlucila sam ga podjeliti sa vama. Mozda ce se nekom kao i meni svidjeti pomisao da konzumira nesto sa cime su se ludi Vikinzi opijali nakon opake borbe, ili poput Maya ispijali ovaj magican i ljekoviti pripravak, koji eto moze biti i psihoaktivan.
Princip je jednostavan ali dugotrajan. Neka vas ne bune mnogobrojni recepti okolo po netu, ima ih mali milijon kao i varijacija na temu kod dodavanja nekih extra dodataka kao voce npr i sl. NO, nema pogreske, bilo koji recept da odaberete, necete pogrijesiti, jer sve se svodi na isto. Za pocetak se ne treba oko toga zamarati i treba pokusati bar na jedan nacin napraviti Medovinu. Ovdje cu vam objasniti osnovni princip na koji se Medovina radi, a sada ako nekom to bude vrlo zabavno, nek istrazi dalje druge recepte i varijacije pripreme.
Kako se pravi medovina?
Da biste napravili medovinu potrebna su tri osnovna sastojka: med, kvasac i voda.
Kao što je za dobro vino neophodno kvalitetno grožđe, tako je za medovinu neophodan kvalitetan med koga ima raznog kako po kvalitetu tako i po vrstama. Moze to biti dobar livadski med ili ako zelite malo vise "karaktera" za vasu medovinu, onda sto jaci i tamniji to bolji. Bitno da je kvalitetan!

Kada je kvasac u pitanju postoje tri vrste kvasca u odnosu na njihovu upotrebu – pekarski, pivski i vinski . Kvasci koji se koriste za proizvodnju medovine su veoma slični pekarskim kvascima, iako ne postoji neka velika razlika između njih sa biološke tačke gledišta, njihova praktična primena je veoma različita. Pekarski kvasac se ne koristi za dobijanje alkohola iako je sposoban za to. Naime, pekarski kvasac proizvodi alkohol i CO2 od skroba u brašnu ali, prilikom pečenja na visokim temperaturama, alkohol isparava a CO2 stvara mehuriće koji pecivu daje rupice i prhkost.
Za razliku od grožđa koje već ima kvasce na svojoj pokožici, med ne sadrži skoro nikakve kvasce u sebi. To znači da bi fermentacija putem prirodnih kvasca teško da bi i započela. Vinski kvasci su uglavnom saccharomyces cerevisiae.
Kvasci daju medovini različitu aromu ali i različitu količinu alkohola i različite količine šećernog ostatka. Izvestan, mali broj, kvasaca neće fermentisati više od 4% alkohola, drugi, pak, mogu dostići i do 35 vol. Neki imaju nizak odnos šećera pretvorenog u alkohol, što dovodi do slađe medovine, a neki rade obrnuto.
Za vodu koja se koristi prilikom spravljanja medovine ne postoje neki izričiti standardi, međutim neka opšta pravila važe. Najčešće korišćena je voda iz vodovoda, popularna „česmovača“ koju bi ipak trebalo prokuvati kako bi se uklonio deo hlora koji postoji u njoj i koji prilikom fermentacije gradi hlorofenole koji imaju ukus na plastiku.
Mineralne vode se, takođe, koriste s tim što bi trebalo voditi računa o odnosu mineralnih materija između vode i meda – treba izbegavati ekstremne kombinacije (voda i med sa malom koncentracijom minerala ili voda i med sa viskom koncentracijom minerala) ali i demineralizovana voda se ne preporučuje.
Oprema koja se koristi prilikom procesa spravljanja medovine je skoro ista kao i za vino – preporučuju se staklene posude/ boce ili od nerđajućeg čelika, plastike. Prvi i najbitniji korak je sterilisanje opreme. Neophodno je ukloniti bakterije koje su jedan od glavnih uzročnika problema koji nastaju prilikom spravljanja medovine.
Bakterije ne smeju dospeti u širu (mešavinu meda i vode, ne fermentisanu ili onu koja fermentiše). To znači da se kvasci ne dodaju direktno u širu već im se dozvoljava da „dišu“ kako bi se razmnožili nagomilali energiju pre nego što započnu fermentaciju. Sulfitisanje se ne primenjuje pošto se tako ubijaju kvasci.
Procedura
Sterilizirajte sav pribor sa kojim cete baratati.
Uzmite posudu u kojoj cete pomijesati vasu vodu i med. Omjer neka bude oko 1 lit vode na 250 gr meda. Koliku kolicinu cete pripremiti ovisi o vama.

Zakuhajte vodu do vrenja i dodajte vas med. Održavati temperaturu od 65-70°C oko 15 minuta kako bi se „pasterizirao“ med. Zbog svoje pH vrjednosti, higroskopnosti i vodonik peroksida, med nije sklon bakterijskim infekcijama tako da ga ne treba kuhati s obzirom na to da bi se tako izgubile neke arome; glavna opasnost leži u kvascima. Uklonite nastalu pjenu.

Voda i med se zagrijavaju i neprestano mjesaju. Ovo je pasterizacija. Kuhajte bez da prokuha i spremni ste za drugi postupak.

Pretocite tekucinu u veliku posudu. To moze biti boca od stakla, ili plasticni posuda. Ovdje ce tekucina ostati 2 tjedna.

Pripremite vas kvasac. kao sto smo rekli, mozete ovdje koristiti ili vinski ili pekarski. Umjestajte kvasac sa malo tople vode u posebnu posudu i ostavite da odstoji 15 min. Na taj nacin kvasac pokrene reakciju i priprema ga da se razvija bez šoka. Netko ovo priprema dan prije i ubacuje hranjive tvari u isto vrijeme. za sada o tome ne morate razmisljati. Pripremite Kvasac na nacin na koji je to opisano na pakiranju.

kada ste pripremili kvasac sada je vrijeme da ga ubacimo u vasu mjesavinu vode i meda (zovemo ga Must)
Morate biti jako oprezni da temperatura Musta ne prelazi 26 C° kada ubacujete kvasac. Ako je vasa mjesavina pretopla odmah ce ubiti kvasac. pricekajte dok se temperatura ne smanji, nemojte zuriti.

Bilo bi dobro ubaciti nekakve hranjive tvari u vasu smjesu. po receptima se ubacuje Delikatesni kvasac kao dodatak kvascu. Delikatesni sušeni kvasac u obliku pahuljica se koristi za poboljšavanje ukusa mnogih jela: juha, variva, umaka, namaza, salata i slično. Dodaje se zgotovljenim jelima.
Delikatesni kvasac u sebi sadrži 18 različitih aminokiselina, 17 vitamina, 15 mineralnih tvari i mnoge elemente u tragovima.
Ako ga ne mozete nabaviti, mozete u vasu mjesavinu ubaciti malo limuna i narandze narezane na komade i cimeta, ili/i listica crnog Earl gray caja, koji ce zamjeniti ulogu delikatesnog kvasca.

Taj dio procesa je gotov. Sada ostavite tekucinu na hladnom i suhom mjestu (15 - 23 C°) 2 tjedna da stoji. ostavite na poklopcu rupu i zastitite je nekom mrezicom da nista ne upada unutra. Kroz 2 dana zapocet ce fermentacija i vrenje. Znaci da je sve ok i da vasa Medovina dobro napreduje. Fermentacija ce trajati oko 2 tjedna, a kada se stvaranje mjehurica i vrenja smanji (jedan mjehuric na 30 sec) mozete vasu Medovinu preseliti u staklenu bocu.


prebacite vasu medovinu u vecu bocu. Jos uvijek ne lici na medovinu, no ona to u ovoj fazi jos niti nije. Ali mozete osjetiti miris i okus alkohola. Zato sve pretacemo u staklene boce, da bi mogli nadgledati napredak fermentacije i proces bistrenja dok ne dobijemo Medeno vino, bistre boje.
Bilo bi dobro nabaviti čep koji ima ventil gore, zato sto ce Must jos uvijek jako dugo fermentirati i proizvoditi mjehurice. nakon nekog vremena fermentacija ce se smanjiti i tekucina razbistriti.

I sada je sve u stanju cekanja. Sve zavisi o medu kojeg ste koristili, ovaj proces moze trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Cilj je dobiti sto bistriju tekucinu.
Održavati temperaturu od oko 15°C i pretočiti onoliko puta koliko je potrebno (u principu drugo pretakanje se obavlja 2 nedelje do mesec dana nakon prvog; posle toga, pretakanje se vrši na svaka dva meseca ili više – nema svrhe pretakati ako nema taloga).
Svaki put treba probati medovinu.
Odležavanje medovine bi trebalo da traje negdje između 3 mjeseca i godinu dana. U svakom slučaju, medovina se ne smije flaširati prije nego što se razbistri i prije nego što se fermentacija završi. Ako se medovina ne izbistri spontano sama, dozvoljeno je dodati sredstva za bistrenje (ista kao i kod vina).
Kada je vasa Medovina gotova, vrijeme je za punjenje boca, flaširanje. Sterilizirajte vase boce.

treba vam:
- prazne boce
- pluteni cepovi (obavezno, drugo ne dolazi u obzir)
- zatvarac za plutene cepove

Lagano pretocite vasu gotovu medovinu u prazne i sterilne boce. pazite da ne proljevate i ne muckate medovinu pri pretakanju, obavite to pomalo i spretno.
Trajanje Medovine: Smatra se da je period od 6 godina sasvim dovoljan. Boce se polažu horizontalno, u sobi sa prosječnom vlažnošću zraka. Ako se medovina ne skladišti u vinskim bocama i sa plutanim čepovima, tj. ako nije predviđena za duže odležavanje već će se ranije piti, nije potrebno obraćati toliko pažnje na vlagu ili držati boce horizontalno. Ali, prostorija u kojoj se čuva medovina, u svakom slučaju, mora biti zamračena i stabilne temperature od 10 do 15°C.

Sve korisne informacije i opsirnije verzije pripreme i recepte, citajte ovdje
How to Make your own mead
Mislim da cu uskoro i sama ovo napraviti, samo da mi obecani med dode u ruke, jako sam se napalila da ovo probam
