on nije samo to...
![slika](http://www.herbalfire.com/images/papaver_som.jpg)
Vrtni ili opijumski mak (papaver somniferum) je uspravna, jednogodišnja biljka visine 60 – 120 cm na čijem se vrhu razvija bijeli ili svijetloljubičasti cvijet. Cvijet se sastoji od 4 krupne latice, puno prašnika i plodnice koja sazrijeva u plod tobolac okruglog ili jajastog oblika, punog pregrada (8–12) ispunjenih mnogobrojnim sjemenkama tamnoplave boje. Listovi su sjedeći, sivo-zeleni, valoviti i nazubljeni. Biljka cvate od 5. do 8. mjeseca.
![slika](http://billounette.b.i.pic.centerblog.net/3t8gsav2.jpg)
![slika](http://djiin.files.wordpress.com/2008/12/poppy.jpg)
Nakon što se zareže nezreli sjemeni tobolac vrtnog maka, iz njega curi mliječni sok. Sušenjem mliječnog soka dobiva se opijum, a koji još od 4000 god p.k. upotrebljavao kao ljekovito, opojno i čarobno sredstvo. Opijum su zboga njegovih ljekovitih svojstava cijelnili i stari Egipćani, a u indijskoj i kineskoj medicini bio je omiljeni afrodizijak. Kao narkotik, opijum se počeo koristiti početkom 19 st. kada je pušenje opijuma ušlo u modu, osobito u Kini i među europskim umjetnicima i piscima.
![slika](http://opioids.com/opium-indochina.jpg)
Osim opijuma, još od najstarijeg doba upotrebljavali su se cvijetovi i sjemenke vrtnog maka kao sredstvo za spavanje i ublažavanje bolova, a u 1 st. grčki liječnik Dioskurides pisao je o opijumskom maku kao najznačajnijoj ljekovitoj biljci toga doba. U Europi su ga najvjerojatnije donjeli arapski liječnici, koji su još u 11 st od latica vrtnog maka pripremali sirup te ga koristili kao lijek protiv kašlja i bolesti dišnih organa. Zbog umirujućeg i uspavljujućeg djelovanja smjemenki maka, nekada je čak bio običaj sjemenke maka, zamotane u tkaninu, davati dojenčadi umjesto dudice. Danas se vrtni ili opijumski mak industrijski uzgaja zbog proizvodnje jakih anelgetika, uključujući morfij i kodein, a u vrtovima se uzgaja kao ukrasna biljka.
![slika](http://www.johncoulthart.com/feuilleton/wp-content/uploads/2006/06/opium.jpg)
Pod nazivom vrtni mak navode se različite vrste maka koje se danas uzgajaju radi dobivanja sjemena i
opijum, a najčešće ga razlikuju po boji cvjetova i sjemena. Zrnje koje kupujemo u trgovinama kao začin jesu sjemenke vrtnog ili opijumskog maka tj. podvrste maka P. somniferum, koje se u tu svrhu i uzgaja.
Sjemenke nisu stetne jer ne sadrže niti jedan alkaloid koji se nalazi u tobolcima, stoga se osušene sjemenke takvog maka mogu upotrebljavati kao začin.
Porijeklo i rasprostranjenost
Domovina maka je Azija, a odatle se raširio svuda po svijetu. Danas su glavni proizvođači maka Poljska, Nizozemska, Turska, Iran, Indija i Argentina.
Uzgoj, prerada i čuvanje
Mak raste u svakoj dobroj vrtnoj zemlji, uz uvjet da ima dovoljno vlage i sunca. Biljka se razmnožava sijanjem sjemena, a sedam mjeseci nakon sjetve žanju se makove glavice (tobolci) te se iz njih izvade dozrele sjemenke i osuše. Cijela makova zrna mogu se čuvati cijele godine, a samljevena se moraju što prije uporabiti jer užegnu.
![slika](http://www.habitas.org.uk/flora/images/small/2769s.jpg)
Karakteristike
Makova zrna gotovo su bez mirisa, a sadrže oko 50 posto masnoća (hladnim prešanjem dobiva se kvalitetno jestivo makovo ulje, a toplo cijeđeno ulje koristi se u industriji sapuna i boja) bjelančevine i alkaloide (papaverin), te gotovo nikakve narkotičke tvari.
Uporaba u kuhinji
Upotrebljavaju se cijela makova zrna za poboljšanje okusa i izgleda brojnih slastica kao što su peciva i razni kolači, a samljevena su odličan nadjev za savijače i kolače od dizanog tijesta.
Divlji mak, Poljski mak, Mak Turčinak, Bulka (Papaver rhoeas)
![slika](http://www.ljekovite-biljke.com/samonikle%20biljke/mak%20poljski.jpg)
Divlji mak ili bulka je jednogodišnja, rijeđe dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice makova (fam. Papaveraceae).
Stabljike su uspravne, jednostavne ili slabo razgranate i pokrivene dlakama, a listovi jajasti, sivozeleni i pokriveni stršećim, oštrim dlakama. Cvjetovi su krupni (prečnika do 10 cm), upadljivi na dugačkim drškama na dole nagnuti, tamnocrvene, svijetlocrvene ili rijeđe bjele boje. Kruničnih listića ima četiri i vrlo su nježni, tanki često pri dnu tamniji. Plod je čahura loptastog oblika ispunjena mnogobrojnim, sitnim, plavosivim, bubrežastim sjemenima.
U svježem stanju ova biljka je otrovna, ali zato suhi cvjetovi i zrela sjemena kada se konzumiraju u normalnim količinama, ne mogu biti štetne. Sadrži bezopasne alkaloide za razliku od svog srodnika, maka (Papaver somniferum), koji je bogat morfinom i drugim opijumskim alkaloidima. Pored alkaloida sadrži još i crvenu boju, organske kiseline, gorke supstance, tanine, skrob, a najljekovitija materija u Bulki je sluz i nalazi se u cvjetovima.
![slika](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/14/Koeh-101.jpg/240px-Koeh-101.jpg)
Pri sušenju kruničnih listića (samo se taj dio cvijeta koristi) ne treba ih previše dodirivati jer tada gube ljekovita svojstva i mjenjaju boju, odnosno poplave. Od njih se spravljaju sirupi i čajevi, a koriste se i za bojenje vina, rakije i drugih napitaka. Sjemena se, osim za liječenje, koriste i kao začin za posipanje peciva i kolača kojima daju prijatan miris i ukus. Sjemenke se beru tek kada su čahure potpuno zrele.
Bulka se koristi uglavnom u narodnoj medicini za liječenje oboljenja i smetnji disajnih organa, želuca i duševnih bolesti. Čajevi i sirupi na bazi ove biljke smiruju kašalj, pomažu iskašljavanje, pomažu kod prehlade i upale grla, krajnika i pluća, hroničnog bronhitisa i astme. Krunični listići poboljšavaju varenje, smiruju grčeve i bolove u želucu, a zajedno sa sjemenkama djeluju smirujuće pa pomažu kod depresija, neuroze i nesanice.
Vrlo je otporna jednogodišnja biljka. Voli posve sunčan položaj, te bogato i propusnotlo. Razmnožava se sjemenom u proljeće ili jesen. Cvate krajem ljeta jednim crvenim cvijetom tamnog središta na dugačkoj, vitkoj stabljici. Upotrebljavaju se samo zrele sjemenke, koje se skupljaju u kasno ljeto, a nezrele i ostali dijelovi biljke su štetni. Može se uzgajati, ali ne u zatvorenom.
Poljski mak u Kuhinji
- Sjemenke posljkog maka, kao i sjemenke kultiviranih vrsta maka, mogu se posipati po kruhu, pecivima, kolačima i keksima jer imaju ugodan okus i miris po orasima
- Latice posljkog maka mogu se upotrijebiti za bojenje vina, rakija i napitaka
Ljekovita svojstva I primjena
- Dišni organi: latice poljskog maka smiruju kašalj, olakšavaju iskašljavanje te pomažu kod prehlade, grlobolje, upale grla, krajnika i pluća, te kroničnog bronhitisa i astme
- Želudac: latice poljskog maka pospješuju probavu, smiruje bolove i grčeve želuca, te pomažu kod želučane neuroze
- Duševne bolesti: Latice i sjemenke poljskog maka opuštaju i umiruju, te pomažu kod depresije, nemira , neuroze i nesanice
Čaj od latica Divljeg maka
![slika](http://3.bp.blogspot.com/_lirt8srIYAI/SnhkUaufY8I/AAAAAAAAElI/Wg6Zya_1sBU/s400/poppy+tea+pot.jpg)
1 žlica suhih latica maka
2,5 dl kipuće vode
- 1 žlićica šećera ili meda
Suhe latice poljskog maka preliti kipućom vodom te pokriveno ostaviti da odstoji 1- 10 min. Tekućinu procijediti, zasladiti po želji te uzimati 2-3 puta na dan
Sirup od latica Divljeg maka
80 gr suhih latica maka
1 l kipuće vode
sok od 1/2 limuna
1 kg šećera
Suhe latice poljksog maka preliti kipućom vodom, dodati sok od limuna te pokriveno ostaviti da odstoji preko noći. Sljedeći dan tekućinu procijediti, umiješati šćer, zakipiti i lagano kuhati 15-20 min. Vrući sirup uliti u nekoliko zagrijanih steriliziranih staklenki te čuvati na tamnom i suhom mjestu. Uzimati 3-4 puta na dan po 1 žlicu sirupa