The Majka

Svijetlozuto lisce ili zute pjege na liscu, rano opadanje donjih listova, oslabljen rast te osjetljivost na bolesti znakovi su da je biljki potrebna dohrana tj. Gnojidba. Bilje treba dohranjivati laganim tekucim gnojivom svaka dva tjedna u proljece i ljeto, a kada se uspori rast, dohrana je potrebna jednom mjesecno. Zimi dohrana nije potrebna.

Kao gnojivo, a umjesto stetnih kemikalija, mogu se upotrijebiti i neke biljke. Biljno gnojivo je lako pripemiti, moze se primijeniti odozgo i odozdo, moze se koristiti i na jestivom bilju, a bilju osigurava dovoljno hrane.

Gnojivo od Koprive



1 kg svjezih, nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti u vodi dok gnojivo ne prestane da pjeni (oko 2-3 tjedna).
Za to vrijeme ga treba svakodnevno pomijesati drvenim stapom. Poslje nekoliko dana gnojivo od koprive dobija jako neugodan i prodoran miris i zato ga treba praviti izvan kuce, a posudu djelomicno poklopiti ili staviti neku mrezicu da bi zastitili gnojivo od upadanja insekata.

Kada pjena prestane da se stvara, gnojivo treba procijediti i razrijediti desetostrukom kolicinom vode (napomena:u nekim tekstovima ne pise da se razrijeduje sa vodom), a zatim time zaljevati biljke. Ocito ako razrijedimo mozemo gnojiti cesce tj. jednom na tjedan, a ako ne onda jednom u dva tjedna.

Takoder nasjecenim koprivama, ako ih ima dovoljno, treba pokrivat i tlo oko same biljke, sto veoma povoljno djeluje na pojacani rad organizama i na mineralne vrijednosti zemlje. Samo treba obratiti paznju da kopriva nema sjeme inace bi mogla niknuti kopriva izmedu biljaka.

Gnojivo od listova Gaveza



Gavez sadrzi gvozde, kalijum, kalcijum, fosfor i mangan, pa i B- vitamine. Od njegovih listova i stabljika moze se napraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima.

Priprema:

Gnojivo od gaveza pravi se na isti nacin kao sto je opisano za tekuce gnojivo od kopriva. Poslje nekoliko dana, kada prestane da se pjeni, tekucina ima smedu boju i jak miris stajskog gnojiva (sadrzi i bjelancevine). Upotrebljava se samo razrijedeno vodom: na 1 lit gnojiva treba uzeti 10 lit vode i izmjesati. Ovim gnojivom moze da se gnoji jednom na tjedan

Efikasno i svestrano gnojivo dobit cete ako izmjesate jednake djelove gnojiva od koprive i od gaveza, a zatim dodate desetostruku kolicinu vode.

Takoder mozete nasjecenim listovima i stabljikama pokrivati tlo oko biljke.

Čaj od cvjeta Odoljena



Djeluje kao odlicno gnojivo. Istoveremeno je veoma efikasno sredstvo protiv stetinih insekata i biljnih pljesni jer jaca biljku. Odoljen je sa stabljikama i listovima odlican dodatak kompostu.

Biljne juhe za zaštitu biljaka



Kad na dulje vrijeme potopite biljke u vodu, dolazi do vrenja i stvara se juha. Vrijedi pravilo: 1 kg svježe biljke na 10 l vode. Kao posudu koristite drvenu bačvu ili sličnu drvenu, posudu, ali će i plastične posude poslužiti ako pripremate manje količine juhe. Nikako ne koristite metalnu posudu. Svježe biljke pokrijte (ako radite s osušenim biljem koristite 150 - 160 g na 10 l vode). Kišnica je dakako puno jeftinija od vode iz vodovoda. Pokrijte posudu s rupičastim poklopcem ili mrežom, kako bi zrak nesmetano protjecao i kako u juhu ne bi upale životinje. Biljke koje ste zalili vodom stavite na toplo, po mogućnosti s dosta sunca, nešto dalje od kuće/stana kako vam ne bi smetao neugodan miris koji će se razviti prilikom vrenja. Ako želite izbjegnuti neugodne mirise dodajte nešto kamenog brašna. Kako će se tekućina zbog vrenja dosta pjeniti posudu nemojte puniti do vrha vodom. Svaki dan temeljito je promiješajte. Potrajat će između 7 i 21 dan, dok juha ne postane tamna i spremna za upotrebu, a tada će prestati i vrenje. Procijedite je i razrijedite, pa ulijte u kantu za polijevanje ili kanticu za prskanje. Nerazrijeđena juha suviše je jaka jer sadržava puno dušika i kalija. Stoga ju je potrebno razrijediti vodom u omjeru: 1:10. Preporučuje se gnojiti za vlažnog vremena. Najbolje da korijenje iskoristi juhu, a pritom izbjegavajte prskanje po lišću.
Biljke koje su osim koprive pogodne za juhu: paprat, maslačak, gavez, pelin, luk i češnjak. Možete ih i miješati.

Biljne juhe uz kompost spadaju u jedno od važnijih gnojiva u biovrtu. I jedno i drugo sadržava sve glavne hranjive tvari, kao i elemente u tragovima potrebne biljkama za dobar razvoj i zdrav rast. Dok je kompost potrebno pomiješati sa zemljom, biljke ćemo politi biljnim juhama ili ćemo poprskati njihove listove. Korijenje i listovi začas će upiti biljnu juhu i brzo će djelovati. Priprema biljnih juha vrlo je jednostavna, sastojci su u svim vrtovima nadohvat ruke. Svi u vrtu imamo koprive, koje često upotrebljavamo a sadržavaju puno dušika. Do ljeta, kada cvatu i nekoliko puta, možemo ih više puta brati. Zadnji dan za kosidbu kopriva je 27. srpnja, nakon toga koristite gavez, borač, neven, ciklu ili maslačak. Mnogi biovrtlari spremaju biljne juhe od različitih biljaka. Krupno nasjeckano zelenje stavite u posudu te prelijte hladnom vodom. Tijekom vrenja biljke će se raspasti u tvari koje će korijenje lako upiti.

prije nekih dva do tri tjedna sam stavio koprive u omanje plasticno bure u zelji da to odstoji jedan dan te da mogu s tim zalit vrt, no nekak je tu proslo par dana ...te je kontam pocelo vrenje i dobrano se usmrdilo stoga to nisam dirao spomenuti period...naravno, nisam ni stavio nikakav poklopac pa se more insekata odlucilo za posljednji kupanac u crnoj miomirisnoj mjesavini...e sad, jel bi to uz ovakav nemaran tretman moglo i dalje posluzit kao gnojivo?...s tim da kontam da se s tako necim ne bi trebalo polijevati po listovima...

gnojivo od koprive i treba stajati par dana dok ne krene vrenje, pise ti gore sto ti je ciniti i kako ces to razrijediti i primjeniti. nema veze za insekte, sta je tu je, ali nije nista izgubljeno

jedan dan se drzi ako planiras sa time prskati...

ma procitao ja to, nego zanimalo me sta s tim posto mi nije bila namjera to pravit...i zbog tih insekata...kontao sam da su oni to kontaminirali ...nis, hvala ti

Zanima me da li se gnojivo od gaveza može koristiti nakon 10 dana ili se mora koristiti nakon 2 do 3 tjedna? Kako čuvati gnojivo nakon što je gotov proces?

Pa trebao bi ostaviti ipak duze od 10 dana, jer cilj prirodnih gnojiva je fermentacija. E sad naravno da odvratno smrdi, ali meni prosle godine, gnojivo od koprive nakon mjesec dana stajanja je vec izbubilo miris, e sad naravno, samo tako stajanje gnojiva na otvorenom, moze rezultirati gubitkom dusika vjerojatno, ali buduci da je vec fermentiralo, u teoriji ako je dobro pokriveno/zatvoreno, dusik bi trebao ostati u gnojivu.

Ja osobno ne volim išta fermentiranog ili u anaerobnim uvjetima jer onda dobiš anaerobne mikroorganizme koji su cesto patogeni. Najbolja metoda proizvodnje svoga gnojiva je ispravno kompostiranje, sav drač iz vrta po savršenim prirodnim principima ti izvlaći točno one nutrijente koji ti nisu u dostupnosti biljkama koje nisu korov ili trajnicama koje po pravilu sukcesije dolaze sljedece na red. Priroda voli šume tako da u tom smjeru i ide. Dakle svu korov kompsotirati zajedno sa kuhinjskim otpadom ( ne meso, sir, masno, kuhano) i jos ako imaš kompostne gliste o majko dices bolje . Kada dobiš humus (finalni proizvod komposta trebo bi imat miriš šumskog tla i bit crno smeđe boje ) ga možeš koristit kao malč, za presadnice te ga namakat par sati u vodi i time zalijevat. Za folijarnu primjenu možeš u taj "bre" ubacit melase ili smeđi šećer te mekinje od pšeničnih stvari ugl bilo koji ugljikohidrat da bi dao hranu mikrićima te unutra puknut pšumpicu za akvarij za aeriranje vode. Tako dobiš eksploziju aerobnih mirkoorganizama te time prskaš liče bilja i tvori se zaštitni film koji ju štiti od svega i svačega.. raspiso sam se a opet iam osjecaj koda sam dao polovnu infromaciju

Ma kompost je preoodlican, minerali su samo jedan dio price u njega, a ostali zivi svijet je ko iz bajke fascinantan, ali vjerojanto mu treba odmah gnojivo, pa zato nema vremena kompostirati A bas minerale moze (biljke mogu) dobiti i iz ovih juha

https://www.youtube.com/watch?v=anU-2rIslrI ovo je fora