imam 2 pitanja, ako moze odgovor... jedan casing mi je skoro bio cjeli bjeli prije kad sam ga stavio pod svijetlo.. i sad na mjestima gdje je jako malo bjelog rastu gljive (da, uspjele su izaci iz prvog, malo duzeg pokusaja ).. prilično su debele i lagano rastu ali samo na tim mjestima..pa sam naisao na scratching tehniku.izgrebes taj mrtvi micelij steriliziranom viljuskom da mogu pinat.to sam i ucinio ali nekoliko zrnca mi je uzaslo na površinu. e sad pitanje 1. dali trebam to maknut ili sad vise ne smeta? drugo pitanje tek toliko..2. koji je razlog da se posuda sa coco-coirom mora potpuno kolonizirat? zanima me to jer sam slozio vec posude sa kokosom po uputama od HypnoToad-a ali pomješanog sa vermikulitom.
Vidi, kad ti radiš kejsing, znači ti imaš sloj micelirane raži i staviš na to sloj mokrog vermikulita ili čega već. Raž ne zadržava dovoljno vode i kao takva ne podržava uvjeta za formaciju plodnih tijela. Mokri sloj u dodirnoj točki stvara mikroklimu i osigurava vodu, i praktički prisili micelij da izbaci pokuju gljivicu. Zbog toga su ti gljive izašle samo na onim mjestima gdje micelij nije pojeo vermikulit, jer samo na takvim mjestima taj sloj može osigurati potrebnu vodu i mikroklimu.
Kao što već svi sigurno znate ja sam veliki protivnik ove tehnike jer je smatram silovanjem gljiva, i gubljenjem vremena i truda jer ni blizu ne iskoristite potencijal te raži.
Tako da ti nemogu odgovorit za to grebanje, ali mi izgleda besmisleno, možda ti je najbolje riješenje stavit još jedan sloj preko nakon prvog flusha.
S druge strane, coco coir, ako je pravilno primijenjen, kao substrat u omjeru najmanje 2:1 coir:zrnje, oponaša prirodne uvjete, jer tvori jednu cjelinu koja osigurava potrebnu hranu i vodu cjelokupnom miceliju istovremeno. A zrnje služi kao suplement, visoke hranjivosti ali nikakve druge uloge. Zato treba biti potpuno koloniziran. I P. cubensis u takvim uvjetima ne treba casing sloj.
Ako ga koristiš kao casing, onda je ista priča ko i s vermikulitom.
Osim toga, potpuno kolonizirani supstrati su izrazito otporni na vanjske kontaminante, tek kada se jako iscrpe (ugl. nakon 3-4 flusha), mogu ih napasti gljivlji paraziti kao npr. Trichoderma sp.
“Side? I am on nobody's side, because nobody is on my side, little orc.”
hvala ..jasnije... ne koristim ko casing.. promješao sam i radio sam po tvojim uputama..a ovo je pametnije da..da stavim sloj verma preko nakon flusha..vidjet cemo.. tnx
Provalio sam da kada gljive izrastu, cim se otvori jedna (pukne prsten) i druge pocnu da se otvaraju, i ako nisu jos dozrele i porasle koliko treba, izgleda kao da ta jedna koja pukne oprasi ili sta god da se desi, podstakne druge da se otvaraju.
Da li sam pogresno skapirao ili je tako?
A ako jeste tako, zar nije bolje da se cupa jedna po jedna kada se prsten otvara da bi druge do kraja mogle da izrastu?
Malo sam zbunjen, ali sam siguran da cim se jedna otvori i druge se otvaraju.
Pa sta nam je ciniti, cupati jednu po jednu ili kako?
Da li biste radije bili zabrinuti genije ili vesela budala?
).. prilično su debele i lagano rastu ali samo na tim mjestima..pa sam naisao na scratching tehniku.izgrebes taj mrtvi micelij steriliziranom viljuskom da mogu pinat.to sam i ucinio ali nekoliko zrnca mi je uzaslo na površinu. e sad pitanje 
