The Majka

imam ja pitanjce

metodom na kokosu treba pustiti da se supstrat kolonizira 100%(?), kaj se može desiti ako posude otvorim kasnije, npr. 3-4 dana od 100%-tne kolonizacije?

Može se dogoditi da se supstrat bolje probavi i da dobiješ bolji prvi flush!
Što duže stoji, to bolje.

ajd da prebacim moje nedoumice u ovaj aktivniji dnevnik nema baš puno veze sa uzgojem ali ajd neće se valjda niko ljutit tek sam nedavno na forumu vidio dnevnik psilocetin pod magični pripravci i navedena tvar mi ne izlazi iz glave

Postupak ekstrakcije psilocina iz suhih gljiva:

A representative sample of 2 to 10g of dried mushrooms is ground to a fine powder by mortar and pestle. The powder is mixed with 100 mL of dilute acetic acid in a 250-mL beaker. The pH is readjusted to pH 4 with glacial acetic acid. After standing 1 h, the beaker is placed in a boiling water bath for 8 to 10 min or until the internal temperature of the acid mixture reaches 70°C. The beaker is removed and cooled to room temperature under running water. The acid mixture is separated from the mushroom powder by suction filtration using glass wool. The filtrate is brought to pH 8 with concentrated ammonium hydroxide and quickly extracted with two 50-mL portions of diethyl ether. Gentle mixing instead of shaking should be used to prevent an emulsion. The ether is dried over sodium sulfate, filtered, and evaporated under nitrogen with no applied heat." Psilocine can be seen as a green residue.

ovaj postupak ekstrakcije mi je skroz jasan, ne razlikuje se mnogo od ekstrakcija koje sam imao prilike radit ali ono što me muči je ova moja dolje navedena hipoteza ... kažem hipoteza jer ne znam dali ovi reaktanti mogu uopće brijat skupa

C12H16N20 + C4H6O3 ----> C14H18N2O2 + 2H20 + 2C (kemičari ispravite me ako sam u krivu:)

gore navedena formula bi predstavljala acetilizaciju psilocina(C12H16N20) uz pomoć acetonhidrida(C4H6O3) da bi se sintetizirao psilocetin odnosno O-Acetylpsilocin(C14H18N2O2)... da li na forumu možda ima nekog kome acetilizacija nije strana odnosno netko tko bi znao reći koliko čega (grama i mililitara) u kakvoj reakcijskoj posudi i pri kojim uvjetima ... naravno ako je ta reakcija uopće moguća ... hvala

2C12H16N20 + C4H6O3 ----> 2 C14H18N2O2 + H20

Mislim da se sve slaže (kad se zbroje lijeva i desna strana), jer ovaj 2C nema smisla...može biti CO2,ali onda se neda namjestit ostatak
Pogledaj tip reakcije pa vidi koji ti je nusprodukt (u ovom slučaju samo voda ili još nešto drugo). Kako si i sam rekao, nemam pojma jel ta dva spoja uopće reagiraju zajedno,ali jednadžba bi trebala biti ok.

mene opet neke zanima, ako je kolonizacija raži prošla super, sve fino bijelo 100% kolonizirano, metoda na kokosu, kejsing lejer max 1 cm, ravno ko pista. u posudi dvije tegle raži i dvije i pol šake kokosa (pasteriziranog), kolonizacija površine kejsinga 100%, potpuno bijelo, zdrav micelij. temp konstantna 26 stupnjeva, svijetlo ono koje treba biti 12-12, A NEĆE KRENUTI PINJANJE?!?!?!
supstrat se stišće, suši, a ništa se ne događa, luftanje, špricanje, probal sam bez toga i sa tim i NE.

vjerovatno sam si već sam odgovorio, ali me zanima još koje mišljenje....

Koliko dugo ti stoji na pinanju?
Meni zna i po nedelju dana da prodje do pinova.

Meni po dva i pol tjedna do pinanja...ne brini

Ako se skuplja, natopi ga, kao da dunkas prije prvog flusha. Nekad idu brze, nekad sporije, vjerujem da ce ti krenuti.

A vidi, pinanje neide kad vi svi konstantno radite potpuno pogrešno. Nadam se da nitko neće ovo osobno shvatit, znam da ste tako pročitali, ali kao što sam već previše puta rekao, KEJSING NE VALJA!! Kejsing je mokri sloj zemlje, na vrhu, koji stvara mikroklimu i prisiljava raž da izbaci par gljiva! Takvo nešto nećete naći u prirodi! Ako radiš kejsing, on ne smije biti koloniziran, on je potreban nekim vrstama (uz pravilan substrat naravno), ali P. cubensis nije jedna od njih. Baci se preko potpuno koloniziranog supstrata, i odmah stavi na 'frutanje', micelij zadužen za produkciju plodova tada izbije na površinu i počne se stvarati primordij u dodiru s kisikom. Potpuno kolonizirani kejsing tu funkciju nemože obavljati, a kokosa je u tvom slučaju daleko pre malo da bi se ponašao kao substrat. Te tvoje dvije tegle (oko 1.5 litre recimo), pomiješaj s 4.5 litre kokosa, čak i samog vermikulita ili mješavine, pusti da se potpuno kolonizira, pa ćeš tek onda vidjeti što je pinanje!

AHA! U tom zecu leži grm thanxxxxx

kak bi bilo da sad preko toga bacim sloj vemikulita, prethodno namočenog u vodu i ocijeđenog...?? ne budem ga niš sterilizirao ni niš, samo namočim i napravim sloj?