shvačam da ashrami imaju jednu divnu enerrgiju, jer su posvećeni, u njima semeditira etc, al zar je potreban ashram da bi se radilo na sebi? zar je potrebno toliko daleko otići na toliko dugo da bi se radilo na sebi? što te koči da SADA staneš doma i meditiraš, učiš, radiš na sebi? možda su tu misli, ja ču otić tamo i tamo če me naučit meditirat, razne tehnike, ovog onog,, inicijacije ovakve, onakve,, prije neko vrijeme i sama sam brijala da su mi potrene inicijacije, ovakve, onakve, prijateljica koja je inicirana u svašta nešto indijski

pričala mi je kak je sve to super , koliko joj je pomoglo u osobnom rastu, o svom učitelju etc,, al na kraju se sve svodi na RED RAD I DISIPLINU koju ti nijedan učitelj, inicijacija, ashram nemože dat,, na internetu ima toliko divnihz i korisnih podataka, sve možemo saznati i do svega sami doći, al opet razumijem tu potrebbu za nekime višim, učiteljom koji če nas voditi, iliti autoritetom(jer i sama sam željela, tražila učitelja, al onda shvatiš da su svi oko tebe učitelji)... ali čemu ta potreba? to je pitanje,,
no s druge strane osijetila sam i snagu grupne meditacije, rituala, inicijacija etc,,, ali baš nakon svega toga shvbatila sam da sve možemo sami , sve dok je čista ljubav u srcu i dok je namjera ljubav,,,
ps, imaš u zgu meditaciski centar park božanske enregije gugl it

i znam da Đuro Despot također vodi intenzivne meditacije u rijeci,,,