Svetlost i gljive
Postano: 09.03.2022, 00:35
Veliki broj gljiva ima fotoreceptore što znači da su fotosenzitivne, odnosno svetlost ima određeni uticaj na njihov metabolizam. Bilo da je svetlost okidač za formiranje pinova, ili utiče na procese kao što su sinteza alkaloida, bitno je uzeti ovaj faktor u obzir pri uzgoju.
Kada je u pitanju vrsta Psilocybe cubensis, koja se najčešće gaji u našim krajevima od strane strastvenih entuzijasta i psihonauta, eksperimentalno je utvrđeno da je optimalna količina svetlosti za formiranje primordija i razvijanje plodova između 500 - 1000 luxa. S obzirom da ova vrsta potiče iz subtropskog pojasa gde je otprilike režim dana i noći 12 - 12, preporučuje se imitirati taj režim u uzgoju. Takođe u regijama gde P. cubensis raste ima jako puno kiše i oblaka, tako da nije dobra ideja držati gljive izložene direktno suncu.
Da bismo shvatili kako ostvariti ovo osvetljenje potrebno je razumeti šta su one vrednosti koje proizvođači navode na sijalicama.
Vat (W) predstavlja mernu jedinicu za snagu, tj za snagu potrebnu za rad uređaja kao što je sijalica. Ako imamo sijalicu od 100W i ona je uključena 10 sati, potrošiće 1000 vat-časova, tj. 1KWh električne energije. Iz ovoga se može zaključiti da broj vati na nekoj sijalici ne govori apsolutno ništa o tome koje osvetljenje ta sijalica daje.
Postoji druga fizička veličina od većeg značaja a to je lumen. Lumen ili luminozni intenzitet se definiše kao ukupan luminozni fluks emitovan od svetlosnog izvora luminoznog intenziteta od 1 kandele na uglu od 1 steradijana.
Dakle, prilikom procene koliko određena sijalica daje svetla najpreciznije je pogledati oznaku u lumenima. Ova oznaka se kod naših proizvoda može naći pod oznakom Radni flux, gde je navedeno koliko dati uređaj emituje lumena po vatu ili lumena ukupno.
A šta sa oznakama na sijalicama 4500K ili 6000K i sl ?
Ovde je stvar boje svetlosti, tj percepcije, bilo da su lumeni isti ili različiti. Sijalice koje emituju hladniju boju svetlosti (4500-6000K) izgledaju svetlije od sijalica koje emituju topliju boju svetlosti (2700-3000K). U principu amplituda elektromagnetnog zračenja nije ista kod 2000K i 6000K, veća je u drugom slučaju, tako da više kelvinaže svetlosti izgledaju vizuelno svetlije, a da li nose više energije za gljivu - odgovor je ne.
Fejs off je postavio interesantno pitanje - kako udaljenost izvora svetlosti utiče na osvetljenost supstrata, a uzimajući u obzir potrebe gljive za svetlošću ?
Firmusu se ovo pitanje ne bi svidelo jer da bi se ovo rešilo mora se razmišljati u sfernim koordinatama, nikako u ravnim, mada na kraju će se izvrši aproksimacija pri merenju.
Bitno je razmišljati u pogledu fizičke veličine kao što je osvetljenost. Ta veličina se izvodi pomoću lumena koji sam prethodno objasnio. Ukoliko imamo 1 lumen svetlosnog intenziteta na 1 kvadratnom metru, to je osvetljenost od 1 lux.
Izvor svetlosti (npr sijalica) emituje energiju u svim pravcima simultano, međutim, određena količina svetlosti će slabije osvetliti prostor ako je raspoređena na većoj površini. Količina emitovane energije u datom konusu svetlosti je lumen, ali u zavisnosti od površine na koju padne, osvetljenje je drugačije. Kako se udaljujemo od izvora svetlosti opada prateći inverzno kvadratni trend.
Dakle, uzimajući u obzir da svetlosna radijacija od izvora mora biti jednaka u svim pravcima, da je površina sfere 4R^2π, da u sferi ima 4π steradijana, a na deklaraciji sijalice piše luminaža na jednom steradijanu, možemo odrediti luminažu na željenoj površini jer je proporcionalni odnos između luminaža isti kao između respektivnih površina:
I = (Id * A)/ R^2
...gde je I luminaža konusa nad našom površinom, A je površina na kojoj gajimo drogu, R je radijus imaginarne sfere odnosno udaljenost svetlosnog izvora, a Id je deklarisana luminaža sijalice.
Eksperimentalno je utvrđeno da za formiranje primordija treba minimum 500 luxa tako da se ceo proračun može svesti na :
R = √ (Id/500)
ili maksimum 1000 luxa:
R = √ (Id/1000)
* Id - luminaža deklarisana na sijalici
* R - udaljenost sijalice od supstrata
* S obzirom da nije moguće izmeriti radijus sfere u euklidovom uzgoju na ravnoj ploči, sfernu zakrivljenost ćemo zanemariti tako da izračunata distanca između supstrata i sijalice neka bude pravolinijska. Neće biti proračun 100% tačan, ali 99.5% hoće.
* Proračun: media/images4/1646818504.jpg
TLDR:
Preporučena udaljenost sijalice od supstrata (R) kreće se u granicama između luminaže deklarisanoj na sijalici (Id) podeljene sa 500 i podeljene sa 1000, a pre toga je koren.
Mislim da nisam sjebao ništa u proračunu ali updejtovaću ako jesam.
Kada je u pitanju vrsta Psilocybe cubensis, koja se najčešće gaji u našim krajevima od strane strastvenih entuzijasta i psihonauta, eksperimentalno je utvrđeno da je optimalna količina svetlosti za formiranje primordija i razvijanje plodova između 500 - 1000 luxa. S obzirom da ova vrsta potiče iz subtropskog pojasa gde je otprilike režim dana i noći 12 - 12, preporučuje se imitirati taj režim u uzgoju. Takođe u regijama gde P. cubensis raste ima jako puno kiše i oblaka, tako da nije dobra ideja držati gljive izložene direktno suncu.
Da bismo shvatili kako ostvariti ovo osvetljenje potrebno je razumeti šta su one vrednosti koje proizvođači navode na sijalicama.
Vat (W) predstavlja mernu jedinicu za snagu, tj za snagu potrebnu za rad uređaja kao što je sijalica. Ako imamo sijalicu od 100W i ona je uključena 10 sati, potrošiće 1000 vat-časova, tj. 1KWh električne energije. Iz ovoga se može zaključiti da broj vati na nekoj sijalici ne govori apsolutno ništa o tome koje osvetljenje ta sijalica daje.
Postoji druga fizička veličina od većeg značaja a to je lumen. Lumen ili luminozni intenzitet se definiše kao ukupan luminozni fluks emitovan od svetlosnog izvora luminoznog intenziteta od 1 kandele na uglu od 1 steradijana.
Dakle, prilikom procene koliko određena sijalica daje svetla najpreciznije je pogledati oznaku u lumenima. Ova oznaka se kod naših proizvoda može naći pod oznakom Radni flux, gde je navedeno koliko dati uređaj emituje lumena po vatu ili lumena ukupno.
A šta sa oznakama na sijalicama 4500K ili 6000K i sl ?
Ovde je stvar boje svetlosti, tj percepcije, bilo da su lumeni isti ili različiti. Sijalice koje emituju hladniju boju svetlosti (4500-6000K) izgledaju svetlije od sijalica koje emituju topliju boju svetlosti (2700-3000K). U principu amplituda elektromagnetnog zračenja nije ista kod 2000K i 6000K, veća je u drugom slučaju, tako da više kelvinaže svetlosti izgledaju vizuelno svetlije, a da li nose više energije za gljivu - odgovor je ne.
Fejs off je postavio interesantno pitanje - kako udaljenost izvora svetlosti utiče na osvetljenost supstrata, a uzimajući u obzir potrebe gljive za svetlošću ?
Firmusu se ovo pitanje ne bi svidelo jer da bi se ovo rešilo mora se razmišljati u sfernim koordinatama, nikako u ravnim, mada na kraju će se izvrši aproksimacija pri merenju.
Bitno je razmišljati u pogledu fizičke veličine kao što je osvetljenost. Ta veličina se izvodi pomoću lumena koji sam prethodno objasnio. Ukoliko imamo 1 lumen svetlosnog intenziteta na 1 kvadratnom metru, to je osvetljenost od 1 lux.
Izvor svetlosti (npr sijalica) emituje energiju u svim pravcima simultano, međutim, određena količina svetlosti će slabije osvetliti prostor ako je raspoređena na većoj površini. Količina emitovane energije u datom konusu svetlosti je lumen, ali u zavisnosti od površine na koju padne, osvetljenje je drugačije. Kako se udaljujemo od izvora svetlosti opada prateći inverzno kvadratni trend.
Dakle, uzimajući u obzir da svetlosna radijacija od izvora mora biti jednaka u svim pravcima, da je površina sfere 4R^2π, da u sferi ima 4π steradijana, a na deklaraciji sijalice piše luminaža na jednom steradijanu, možemo odrediti luminažu na željenoj površini jer je proporcionalni odnos između luminaža isti kao između respektivnih površina:
I = (Id * A)/ R^2
...gde je I luminaža konusa nad našom površinom, A je površina na kojoj gajimo drogu, R je radijus imaginarne sfere odnosno udaljenost svetlosnog izvora, a Id je deklarisana luminaža sijalice.
Eksperimentalno je utvrđeno da za formiranje primordija treba minimum 500 luxa tako da se ceo proračun može svesti na :
R = √ (Id/500)
ili maksimum 1000 luxa:
R = √ (Id/1000)
* Id - luminaža deklarisana na sijalici
* R - udaljenost sijalice od supstrata
* S obzirom da nije moguće izmeriti radijus sfere u euklidovom uzgoju na ravnoj ploči, sfernu zakrivljenost ćemo zanemariti tako da izračunata distanca između supstrata i sijalice neka bude pravolinijska. Neće biti proračun 100% tačan, ali 99.5% hoće.
* Proračun: media/images4/1646818504.jpg
TLDR:
Preporučena udaljenost sijalice od supstrata (R) kreće se u granicama između luminaže deklarisanoj na sijalici (Id) podeljene sa 500 i podeljene sa 1000, a pre toga je koren.
Mislim da nisam sjebao ništa u proračunu ali updejtovaću ako jesam.