The Majka

Potencijalno zanimljiva tema, pa da vidimo vasa gledista na datu temu.

Kao polazisnu tocku ajmo uzet onog koji je prvi definirao ove tri strukture licnosti i njihove definicije...

Id – Id je urođena komponenta ličnosti, nalazi se u nesvjesnom. On sadrži sve ono psihološko kod pojedinca, sve ono naslijeđeno, a to su kao prvo instinkti ili nagoni, automatske reakcije. Sva psihička energija dolazi iz ida. Ego i superego ne bi mogli funkcionirati bez ida. Id je središte svega animalnog, neograničenog, životinjskog. On ne priznaje nikakve zakone, ograničenja, pravila, ne želi biti sputan, ne poznaje nikakve zabrane. Id radi i djeluje po principu ugode kako bi smanjio psihičku napetost. On je iracionalan, narcističan i impulzivan. U njemu je najprisutniji libido (nagon).
Ego – Prisutan je kod odraslog čovjeka. Ego je struktura koja funkcionira po principu realnosti. Freud kaže da je ego tu da bi kontrolirao id, da bi ga ograničio, usmjerio… On je onaj koji usmjerava ličnost prema napretku, razlikuje realnost i fikciju. Ima sposobnost trpljenja: trpi napetost, odgađa je. On zna planirati da bi došao do zadovoljenja na realan način. Sposoban je na promjenu. Raspolaže kognitivnim kapacitetima, ali ne funkcionira bez ida.
Superego – to je dio ličnosti koji se najkasnije razvija. Nije urođen, nego se razvija socijalizacijom. On je moralni čuvar ličnosti. Na temelju usađenih normi on sudi što je dobro a što loše u postupanju ličnosti, je li to u skladu s normama ili ne. Funkcionira po principu idealnosti i straha. Ego pomaže da superego ne ode previše u idealnost. Freud u superegu razlikuje 2 strukture:
Ego-ideal – razvija se pod utjecajem nagrada i pohvala. Ego-ideal u pojedincu izaziva osjećaj ponosa i vlastite vrijednosti
Savjest – razvija se pod utjecajem kazni, zabrana ili iz straha. Savjest izaziva osjećaj krivnje i grijeha.

Od tri strukture koje čine ličnost za Freuda je najslabiji ego. Id se uglavnom nalazi u nesvjesnoj razini ličnosti. Ego je raspoređen u sve tri, ali ga najviše ima u predsvjesnoj, dok superega najviše ima u svjesnoj.

Često se spominju ovi pojmovi, no koliko su tocne definicije, koristimo li ih donekle tocno, treba li ih prosiriti i sl.?

Ego se ne javlja samo kod odraslih osoba,recimo dete od 5-6 godina zna da ne sme da se prepusti nagonu praznjenja na javnom mestu,zna da mora da nadje toalet ili da se suzdrzi dok ne dodje kuci.Prema tome,glavna funkcija ega bi bila da zadovoljava sirove nagone ida na drustveno prihvatljiv nacin,dok bi superego "nadgledao" da li se nacin na koji ego zadovoljava potrebe ida kosi sa moralnim principima pojedinca...

Ove definicije ličnosti koje si naveo su Freudove, a Freud je po meni u rangu s Dawkinsom ili Darwinom - netko tko se pojavio tu da širi dezinformacije (namjerno ili slučajno, you decide)..
Da bi ljudi prihvatili takvo što - te teorije moraju sadržavati i nešto istine pa neću ih posve odbaciti.
U svijetu Sigmunda Freuda, kao što svi znamo, mnogo je toga, ako ne i sve, bilo povezano sa seksom. Lik je posve fokusiran na korijensku čakru i sve teorije mu počinju i završavaju tamo:
- žene su, načelno, zavidne muškarcima na penisu, a muškarci su načelno zavidni svojim očevima jer spavaju s majkama, pa se kreću na rubu, ako ne stvarne, a onda nesvjesne žudnje za incestom i pate od Edipovog kompleksa. U životu nas pokreće libido, ali nas ometa nagon za smrću. Sve što u nama ne valja, krije se u našem idu - skrovištu naših mračnih želja i nagona; sve što nas pokušava dovesti u red, krije se u super egu - mjestu u našoj psihi koji je oblikovao odgoj naših roditelja, a nadopunili učitelji, autoriteti i društvo. Ego, jadan, plovi negdje između ta dva pola, rastrgan u želji da zadovolji primarno i ono što društvo nalaže.

Osobno mi je draži pristup Carla Junga, Freudovog odmetnutog učenika, koji je čovjeka gledao kao mnogo kompleksnije, zdravije i ljepše biće.

Ninti je napisao/la:Ove definicije ličnosti koje si naveo su Freudove, a Freud je po meni u rangu s Dawkinsom ili Darwinom - netko tko se pojavio tu da širi dezinformacije (namjerno ili slučajno, you decide)..

Freud je imao vrijednih uvida, iako je bio redukcionist. Ipak, ne treba s plodnom vodom baciti i bebu, jer svaki redukcionist može biti koristan izvor informacija u području na koje se ograničio. Nema potrebe odbacivati ono što je nepotpuno, već to jednostavno nadopuniti. Primjerice, Marx je bio ekonomski genije, ali je površno poznavao religiju i zato nije mogao vidjeti dalje od njene društvene/obmanjivačke uloge.

Darwin je bio najveći biolog u povijesti. Nije bilo lako postaviti tako elegantnu teoriju kao što je evolucija putem prirodnog odabira uzimajući u obzir njemu tada dostupne podatke. Uz to, time je išao kontra cijelog svijeta, otvorivši put racionalnom poimanju stvarnosti, koje nije vrhovna istina, ali je veliki napredak u odnosu mitsko doba bogova. Darwin je zaključio kako sva bića potječu od jednog prvotnog bića tj. zajedničkog pretka i to je za čovječanstvo dragocjena spoznaja koja se može nadograđivati. Umjesto apstraktne metafizičke jedinstvenosti svega živoga on je vidio konkretnu egzistencijalnu povezanost svih živih bića. Vidio je samo fizičku/biološku stvarnost, ali ju je vidio vrlo precizno. Šteta što Darwin nije probao psihodelike jer bi onda vjerojatno upotpunio teoriju evolucije dodavši elemente kao što su duh, karma, reinkarnacija itd. Prema tome, ne bih rekao da je širio dezinformacije. Ljudi sami sebe dezinformiraju tražeći informacije na krivom mjestu, primjerice, kada uče o religiji od Freuda ili Marxa.

U Dawkinsovu korist nemam ništa za reći. Međutim, čuo sam da su mu prve knjige dosta dobre jer su čista biologija bez ateističke ideologije u koju je kasnije upao. Možda mi nemamo što za naučiti od Freuda, Darwina ili Dawkinsa (što ne bih rekao jer se učiti može od svakoga i zrnca istine su sveprisutna), no mnogi su ljudi od njih učili, uče i učit će na svom kozmičkom putovanju.

Ninti je napisao/la:Da bi ljudi prihvatili takvo što - te teorije moraju sadržavati i nešto istine pa neću ih posve odbaciti.

.. no pa da. Slažem se Extranoize sa svime što si napisao

E da, ono sto je zanimljivo su iskustva slicna shpongleovim coverima(vizualizacije radi), kad se vidu po 3 seta ociju, je li onda vidimo id, ego i superego istovremeno?

l4r5y je napisao/la:Ego se ne javlja samo kod odraslih osoba,recimo dete od 5-6 godina zna da ne sme da se prepusti nagonu praznjenja na javnom mestu,zna da mora da nadje toalet ili da se suzdrzi dok ne dodje kuci.Prema tome,glavna funkcija ega bi bila da zadovoljava sirove nagone ida na drustveno prihvatljiv nacin,dok bi superego "nadgledao" da li se nacin na koji ego zadovoljava potrebe ida kosi sa moralnim principima pojedinca...

Naravno, jer se formira kroz sustav vrijednosti i normi koji se uci, polako otkrivaju svijet i putem pozitivnih i negativnih podrazaja od strane roditelja i okoline formiraju taj sustav, tako da se javlja u vrlo ranoj dobi, no kod odrasle osobe to je vec malo formiranije pa je cijeli proces nesto slozeniji i valjda zato takva definicija.

Ninti je napisao/la:Osobno mi je draži pristup Carla Junga, Freudovog odmetnutog učenika, koji je čovjeka gledao kao mnogo kompleksnije, zdravije i ljepše biće.

Ali covijek cesto nije ni zdrav ni dobar ni lijep, vec glup, pohlepan, destruktivan i autodestruktivan.
To je nazalost realnost stvari, iako ima potencijal i vise nego dovoljno znanja za biti nesto drugcije.

s4ha je napisao/la:E da, ono sto je zanimljivo su iskustva slicna shpongleovim coverima(vizualizacije radi), kad se vide po 3 seta ociju, je li onda vidimo id, ego i superego istovremeno?

Shpongleov prikaz se vjerojatno veže uz lyricse u Star shpongled banner "You know the mind has a thousand eyes.."
Moglo bi biti i da se radi o "svetom trojstvu" koje čine mind-body-soul, id-ego-superego, nazovi kak hoćeš..

s4ha je napisao/la:Ali covijek cesto nije ni zdrav ni dobar ni lijep, vec glup, pohlepan, destruktivan i autodestruktivan.
To je nazalost realnost stvari, iako ima potencijal i vise nego dovoljno znanja za biti nesto drugcije.

Čovjek nije isključivo ni jedno ni drugo, kao što je odlično prikazano likom Janusa - rimski bog sa dva lica -
Što nije razlog da se fokusiramo samo na te "negativne kvalitete"

Ninti je napisao/la: Čovjek nije isključivo ni jedno ni drugo, kao što je odlično prikazano likom Janusa - rimski bog sa dva lica -
Što nije razlog da se fokusiramo samo na te "negativne kvalitete"

Naravno, ali ne treba opet odbaciti nesto i zamjeriti nekom sto vidi samo jednu stranu, prikaza radi; zamisli Janusa trodimenzionalno, prošetaj krug oko njega, nekad vidis samo jedno lice, nekad oba, sve je u kutu s kojega gledas.
Neki se fokusiraju na negativne, neki na pozitivne, neki na oboje, ali jedne u vecoj mjeri, a rijetki na oboje u istoj mjeri i tako to ide.

Freud je jedan od oceva zapadne psihologije, i njegova razmisljanja su ostavila veliki trag cak i na popularnu kulturu. Ipak, meni su blizi neki drugih modeli psihologije, pogotovo ovi sa istoka