Stranica: 1/2.

Isusova kruna - lat. Passiflora

Postano: 28.05.2010, 12:55
Postao/la natura_naturata
ima li netko znanja o ovoj biljci? kako se konzumira, koje su psihoaktivne supstance, je li tko probao? pozdrav

Re: passiflora??

Postano: 28.05.2010, 18:53
Postao/la Red
Isusova kruna - lat. Passiflora
P. Caeruela

Vrtna biljka sa vrlo zanimljivim cvijećem. Cvijet joj se sastoji od pet peludnica koje predstavljaju pet kristovih rane, trodijelni tučak koji predstavljaju tri čavla, a niti oko prašnika krunu Isusovu. Tako da je zbog toga vjerovanja u narodu dobila mnogobrojna imena kao što su: Isusova muka, Isusovo cvijeće, Kristova kruna, Gospodinova kruna i slično.

slika

Porijeklo Passiflore je Peru i Brazil, a odatle je prenijeta u 17. stoljeću i u naše krajeve. I od tada je skupila mnoge svoje obožavatelje i izazvala veliko divljenje velikog broja stanovništva. Ima ih jako puno vrsta a glavna razlika im je po boji cvijeta njegovoj veličini i visini rasta biljke. Sami oblik cvijeta i karakteristike su im gotovo pa iste.

Sadi se u proljeće u bogatu rahlu zemlju.Može se saditi u tlo ili u cvijetnjak. Također ovisno o vrsti biljka može biti jednogodišnja ili višegodišnja.

Vrsta Passiflore, P. Caeruela je najotpornija na hladnoću i tako da može prezimiti i vani naravno ovisno o podneblju u kojem živite jer P. Caeruela može podnijeti temp. Do -10 i čak -15 stupnjeva Celzijevih. Dok su ostale vrste osjetljivije i ne mogu podnijeti tako niske temperature.

Odaberite sunčano mjesto ili polusjenovito na kojem će lijepo cvjetati tijekom cijelog ljeta. Iako cvijet bude vrlo kratko svega dan-dva biljka je uvijek u cvijet i to se ne može primijetiti Ukoliko ju sačuvate više od jedne godine, Passiflora će vam dati plodove koji su u pojedinih vrsta ljekoviti i vrlo cijenjeni ( marakuja ).

Uz to što je vrtna biljka ona je ujedno jako i ljekovita biljka!!!

slika

DJELOVANJE I INDIKACIJE : Pasiflora – prirodni sedativ

Ljekoviti sadržaj pasiflore : alfa alanin, apigenin, fruktoza, tirosin, saharoza, valin, vitexin, kumarini, indolni alkaloidi, fenolne kiseline, no glavni važni sastojci su flavonoidi, cijanoglikozidi i esencijalna ulja.

U pradomovini su je koristili kao sedativ i protiv grčeva. Od vrste P. edulus listovi se ponekad upotrebljavaju za patvorenje droge, a P . caerula se može zamijeniti sa ljekovitom passiflorom incarnata, (sadrži otrovni cijanid), te je potrebno dobro razlikovati biljke. line, no glavni važni sastojci su flavonoidi, cijanoglikozidi i esencijalna ulja. in, kumarini, indolni alkaloidi, fenolne kisPrema statistici u Hrvatskoj oko milijun osoba ima problema s nesanicom. Razni lijekovi za nesanicu često uzrokuju ovisnost, živčanu malaksalost, mamurluk i ošamućenost, što nije slučaj s lijekovima iz prirode poput pasiflore koja djeluje smirujuće i opuštajuće. Postoji izreka „ od jutra bez stresa do večeri bez nesanice..“

slika

Pasiflori je priznato umirujuće djelovanje na središnji živčani sustav u slučajevima stresa, napetosti, razdražljivosti i kod poremećaja spavanja i tahikardijama koji su psihogenog uzroka. Pomaže kod neuroza.

U nekim drugim zemljama uz liječenje nesanice koristi se i za liječenje Parkinsonove bolesti, histerije, epilepsije, konvulzija, visokog krvnog tlaka i tetanusa, reguliranje menstruacije, menstrualnih grčeva, hemoroida te bolesti kože. U Europi je koriste kod neuroza i nesanice, alkoholizma, neuralgija, glavobolja, tahikardije i liječenje hiperaktivnosti djece. U J. Americi ju koriste za smirenje, kao diuretik, protiv bolova, kod paralize, bronhitisa, histerije, hipertenzije i tamo najviše koriste vrstu P. edulus – istu onu koja se koristi kao droga !

Dijelove biljke najbolje je uzimati u obliku ekstrakta gdje se zbog posebne tehnologije ekstrakcije očuvaju najdjelotvornije komponente biljke, koje se ne mogu ekstrahirati ni u čaju ni u vodi. Infuzi – čajevi i tinkture nisu najbolji način korištenja, ali ipak ako nemate drugih mogućnosti pripremite i koristite ovako :

5 grama biljne droge preliti s 250 ml vruće vode, pije se 3 puta dnevno a u slučaju nesanice uzimaju se dvije doze navečer: jedna nakon obroka a druga prije spavanja.

NUSPOJAVE : Droga je sasvim sigurna za korištenje. Ne izaziva ovisnost kao ni toleranciju. Pomaže u odvikavanju od lijekova kao npr. Benzodiazepina i često je zamjena za različite propisane sedative u osoba ovisnih o lijekovima i li alkoholu.

Naravno, ne uzimati u trudnoći, kod djece mlađe od 2 godine, te prije općih anestezija, a pošto može izazvati pospanost izbjegavati je tijekom dana ako osoba misli vozi ili upravljati teškom strojevima.

U izrazito rijetkim slučajevima moguće su alergijske reakcije.

ZVORI PODATAKA :
gđa Marica Buratović
centar Cerdus


Ali tebe zanima u biti ova vrsta Maypop (Passiflora incarnata L.)

slika

Many species have been found to contain beta-carboline harmala alkaloids.[6][7] which are MAO inhibitors with anti-depressant properties. The flower and fruit have only traces of these chemicals, but the leaves and the roots are often more potent and have been used to enhance the effects of mind-altering drugs. The most common of these alkaloids is harman (1-methyl-9H-b-carboline), but harmaline (4,9-Dihydro-7-methoxy-1-methyl-3H-pyrido[3,4-b]indole), harmalol (1-methyl-2,3,4,9-tetrahydropyrido[3,4-b]indol-7-one), harmine (7-Methoxy-1-methyl-9H-pyrido[3,4-b]indole) and harmol[clarification needed] were found

The species known to bear such alkaloids include: P. actinea, P. alata (winged-stem passion flower), P. alba, P. bryonoides (cupped passion flower), P. caerulea (blue passion flower), P. capsularis, P. decaisneana, P. edulis (passion fruit), P. eichleriana, P. foetida (stinking passion flower), P. incarnata (maypop), P. quadrangularis (giant granadilla), P. ruberosa, P. subpeltata and P. warmingii[6][7]
P. incarnata (maypop) leaves and roots have a long history of use among Native Americans in North America and were adapted by the European colonists. The fresh or dried leaves of maypop are used to make a tea that is used to treat insomnia, hysteria, and epilepsy, and is also valued for its analgesic properties.[5] P. edulis (passion fruit) and a few other species are used in Central and South America for similar purposes. Once dried, the leaves can also be smoked.

Re: Passiflora??

Postano: 01.09.2010, 19:44
Postao/la (:LoveSexDrugs:)
Jednom sam pio caj od Passiflore (od lisca) i mogao bi biti dobar lijek protiv nesanice...ono ne mogu bas rec da sam imo neke konkretne efekte, manje vise me samo smirilo i lako sam zaspo. I pusio sam par puta smixano s travom.....i doda neke vrlo blage efekte....samo sto okus ni bas nesto pa je ipak mozda bolji caj koji uopce nije loseg okusa....

Re: Passiflora??

Postano: 27.10.2011, 22:15
Postao/la Devil'sChase
The species known to bear such alkaloids include: P. actinea, P. alata (winged-stem passion flower), P. alba, P. bryonoides (cupped passion flower), P. caerulea (blue passion flower), P. capsularis, P. decaisneana, P. edulis (passion fruit), P. eichleriana, P. foetida (stinking passion flower), P. incarnata (maypop), P. quadrangularis (giant granadilla), P. ruberosa, P. subpeltata and P. warmingii[6][7]


Meni sada samo nije jasno dali onda P.caerulea takoder sadrzi betacarbloine harmalne alk. ili ne, Jer mi se cinilo da samo incarnata sadrzi njih i da samo incarnatu "koriste" za ayahuascu, jel uopce moguce uzgojiti incarnatu u kontinentu zbog zima? Ili je samo moguce caeruleu?

Re: Passiflora??

Postano: 28.10.2011, 16:22
Postao/la Red
Po informacijama koje sam skupljala, ispada da je tako. Kolicina harmina u pasiflori cesto varira i vrlo je mala pa se pasiflora najcesce koristi pomijesana s drugim umirujućimi uspavljujucim biljkama. Čajna mješavina pasiflore, matičnjaka, odoljena, hmelja i pljuskavice smatra se odličnim sredstvom za umirenje živaca te protiv nesanice.

Međutim kao lijek se uvijek spominje P. Incarnata.

malo više o uzgoju

Položaj: sunčan ili lagana polusjena. Biljke u posudama mogu se ljeti iznjeti na balkon ili vrt.

Tlo: Rahlo, pjeskovito i humusno, dobro propusno te lagano kiselo (pH 5-6,5). Biljke u posudama trebaju hranjivu vrtnu zemlju, bogatu humusom, uz dodatak ilovače i pijeska, te odgovarajuću veličinu posude. Ako je zamlja prelaka mješavina, biljka u posudi neće cvasti.

Doba cvatnje: Od lipnja do rujna, a cvast će samo na toplom i sunčanom mjestu.

Temperatura: Otpornije vrste mogu zaštićene prezimiti na otvorenom ili u svijetlom zimovalištu na temperaturi od 3-7 °C. Ostale vrste traže zimsku temperaturu od 8- 12 °C, a šarenolisne vrste od 17- 20 °C. Kada lišće počne otpadat, znak je da biljka miruje. Ne treba se zabrinuti ako lišće počne žutiti i otpadati, ali pod uvjetom da nešto lišća i ostane.

Voda: U doba vegetacije i cvatnje zalijevati redovito i umjereno odstajalom vodom. Zimi zalijevati manje, ali ipak toliko da zemlja ne postane presuha.

Njega: Dohranjivati tekućim gnojivom od ožujka do kolovoza jednom tjedno.

Vlaga: Umjerena vlaga zraka. U pregrijanim prostorijama, gdje je zrak bez vlage, dolazi do opasne pojave crvenog pauka.

Razmnožavanje: Sjemenom ili poludrvenastim reznicama. Sije se u proljeće, najbolje u ožujku, pri temperaturi od 18-21 °C. Sjemenke klijaju polako i nejednako. Reznice sa po dva para listova sade se u pjeskovitu tresetnu zemlju, pod staklo, od veljače do travnja, pri temperaturi od 16-20 °C. Mogu se kupiti i kontejnerske sadnice. U području s oštrom klimom sadnice se sade u proljeće, a u području s blažom klimom u jesen. Presađuje se u ožujku, a prije toga treba prikratiti izboje na tri do sedam oka. Iz njih će izbiti čvrsti izboji koji će dati obilje cvjetova. Ozljede od obrezivanja biljke mogu uzrokovati zarazu, a uzročnici su u zemlji, stoga je najbolje zemlju raskužiti prije sadnje.

Uzgoj: Obrezati u rano proljeće. Ako su izboji pregusti, treba odrezati suvišne i slabije kako bi biljka dobila više svjetlosti te obilnije cvala. Biljkama treba omogućiti podlogu ili potporanj za lakše penjanje.

Skupljanje
- za ljekovitu primjenu koriste se cijeli nadzemni dijelovi biljke. Biljka se skuplja zajedno s cvjetovima i plodovima, te pažljivo suši.
- za jelo, plodovi se beru u jesen, prije mraza, te koriste svježi ili osušeni.

slikaUpotreba

Kuhinja: Plodovi pasiflore koriste se za pripremu sokova, marmelada i slastica.

Liječenje: Ljekovite tvari pasiflore djeluju protiv nesanice, razdražljivosti, nervoze i psihičkog nemira, a postoje tvrdnje da pomaže kod epilepsije i tetanusa. Ta ljekovit biljka smanjuje srčanu nervozu, nervozu želuca i crijeva, te previsok krvni tlak. Osim toga, pasiflora potiče cirkulaciju, smanjuje predmenstrualne tegobe i menstrulane bolove, te smiruje kašalj i olakšava disanje kod bronhitisa i astme. Protiv nesanice najbolje djeluje u čajnoj mješavini zajedno s matičnjakom, odoljenom, hmeljom i pljuskavicom, a čaj treba uzeti 1 sat prije spavanja. Ta mješavina opušta, umiruje i uspavljuje.

Čaj od pasiflore

1 čajnu žličicu usitnjene suhe pasiflore preliti sa 2,5 dl vruće vode te pokriveno ostaviti da odstoji 10-15 min. Tekućinu procijediti i uzimati 2-4 puta na dan.

Re: Passiflora??

Postano: 02.11.2011, 21:17
Postao/la Devil'sChase
Evo ja sam se sada nacitao tekstova o cijeloj porodici -Passifloraceae i koliko sam našao za stvari ovdje ,korice ljubičaste marakuje(vrsta ploda P.edulis) i listovi P.caeruleae sadrže u sebi
-cyanogenic glycosides- koji vode do cyanida, ali uglavnom nestane kada se prokuha, zvuci ovako opasno naravno, ali nema nikakvih upozorenja tj velikih opreznih mjera da sam nasao u vezi toga... A nasao sam jos jedan podatak koji me malo zbunjuje sada,

Evo citat s wikipedije:

"Maypop (P. incarnata), a common species in the southeastern US. This is a subtropical representative of this mostly tropical family. However, unlike the more tropical cousins, this particular species is hardy enough to withstand the cold down to -4°F (-20°C) before its roots die (it is native as far north as Pennsylvania and has been cultivated as far north as Boston and Chicago.) The fruit is sweet, yellowish, and roughly the size of a chicken's egg; it enjoys some popularity as a native plant with edible fruit and few pests."

Re: Passiflora??

Postano: 03.11.2011, 08:37
Postao/la Red
Otporna je to biljka, vjerujem da ce prezivjeti sve klime, osim ako je neki led, snjeg i gadan minus ne okruzuje mjesecima. Ovdje kod mene temp ne padnu vise od -5 pa opet vidim da sve pasiflore dobro napreduju ponovo u proljece.

Lako je pricat o tome kada govorimo o biljci koja je vec starija i koja je dobro razvila korijen, ali ako se igramo sa malim sadnicama i tek novim biljcicama, sumnjam da bi takvu zimu prezivjela.

kako god, ako sadis pasifloru, dobro bi ju bilo prve zime spremiti u kucu, a kada se ona vec razvije ko velika, sljedece zime ju mozes presaditi vani i zastitit.

Re: Passiflora??

Postano: 03.11.2011, 13:49
Postao/la Devil'sChase
Ma naravno, misli se na vece biljke, kod svih biljaka kad su male treba pazit, isto kao s bebama, al ovo ako je tako mi je stvarno drago, jer P.incarnata mi se cini najzanimljivija od svih, jer ima najvise svoje povijesti u magičnom svijetu od svih passiflora, a moze prezimiti teze zime, jer kod mene su zime,- joooj! A plodovi su sigurno super :)

Re: Passiflora??

Postano: 02.04.2012, 20:07
Postao/la dr.manijak
Zasadio. :hehee:

Re: Isusova kruna - lat. Passiflora

Postano: 02.04.2012, 20:15
Postao/la Red
odlicno, mazi je i pazi pa javi kako napreduje! :sunn: